Obalna sekvoja
Sequoia sempervirens
Karakteristike
Obalna sekvoja (Sequoia sempervirens (D. Don) Endl.) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Može narasti do impresivnih visina. Najviše izmjereno stablo visoko je 115,61 metra te je najviše stablo na cijeloj Zemlji. Krošnja je konusna, grane su blago povijene ali nedostaju u donjem dijelu stabla. Korijenski sustav je relativno plitak, više ide u širinu. Promjer debla može iznositi do 9 metra, kora je crvenosmeđa, kasnije potamni, mekana, ispucana, ljuska se u finim nitima, debela do 30 cm. Listovi su igličasti, spiralno smješteni, dugi 15-25 mm, široke 2-3 mm, ljuskasti i glatki, na licu sjajni tamnozeleni, na naličju su svjetliji i imaju dvije bijele pruge, na granama su smješteni češljasto u dva reda. Muški cvjetovi su žutosmeđi, nalaze se na krajevima grančica, pojedinačni ili skupljeni po 2-3. Ženski cvjetovi su u početku zeleni, odrasli češeri su smeđi, ovalni, dugi 1,5-3 cm, svaka ljuska sadrži 3-7 okriljene sjemenke. Kada češeri dozre cijeli padaju na tlo.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u Sjevernoj Kaliforniji, u priobalnom području do 900 m nadmorske visine. U Europi se sadi od sredine 19. stoljeća. Brzo raste, žive i do 2000 godina. Razmnožava se sjemenom ili reznicama krajem ljeta. Traži visoku vlažnost zraka i zemljišta, slabo podnosi ljetne suše. Stablo stvara nove izboje iz panja.
Etimologija
Latinski naziv roda Sequoiadendron dano je prema Georgeu Gistu (1770. – 1840.) poznatom pod imenom Sequoyah. On je živio s indijanskim plemenom Cherokee u zapadnoj Americi za koje je razvio njihovu abecedu čime im je omogućio znanje pisanja i čitanja. Ime vrste sempervirens potječe od latinskih riječi semper (uvijek) i virens (zelen). Na stranim jezicima nazivi su coast redwood, coastal redwood, California redwood (eng.), Küstenmammutbaum, Küsten-Sequoie (njem.), séquoia à feuilles d’if (fr.), sequoia sempreverde (tal.), secuoya roja, secuoya de California (špa.), sequoia-vermelha (port.), obalna sekvoja (slo.).
Upotreba
Drvo je crvenkastosmeđe, čvrsto i jednostavno za obradu, cijeni se i zbog otpornosti na trulež i termite.
Galerija fotografija
Literatura
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
