Njišuća krabljica Chaerophyllum temulum

Carstvo:
Red:
Apiales
Porodica:
Vrsta:
Chaerophyllum temulum
Sinonimi:
Chaerophyllum temulentum L., Scandix nutans Moench

Karakteristike

Njišuća krabljica (Chaerophyllum temulum L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, okrugla, puna, žljebasta, purpurno nahukana, do gornjeg dijela obrasla dlakama, u gornjem dijelu razgranata, naraste do 100 cm visine. Korijen je vretenast. Listovi su složeni, dvostruko ili trostruko razdijeljeni na ovalne listiće koji su nazubljeni i na obje strane prekriveni prileglim dlakama. Cvjetovi su bijeli, skupljeni u štitaste cvatove promjera 3-6 cm koji su građeni od 6 zrakastih stapki. Prašnika ima 5. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je kalavac, dug 5-6 mm, dijeli se na dvije sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Raste na svježim tlima bogatim dušikom, u grmlju i šikarama, na obalama rijeka i potoka, uz ograde i puteve, u svijetlim šumama i uz rubove šuma, od nizina do 1600 m nadmorske visine.

Etimologija

Latinski naziv roda Chaerophyllum potječe od grčkih riječi chairo (veseliti se) i phyllon (list), zbog lijepe zelene boje listova nekih biljaka u rodu i njihovog ugodnog mirisa. Ime vrste temulum znači pripit zbog otrovnog stanja koji je nalik alkoholnoj opijenosti.[1] Na stranim jezicima nazivi su rough chervil (eng.), Hecken-Kälberkropf, Taumel-Kälberkropf, Betäubender Kälberkropf (njem.), cerfeuil penché, cerfeuil enivrant (fr.), perejil de asno (špa.), cerefolho-bravo (port.), dlakavo trebelje (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka, stabljika, list i plodovi sadrže alkaloid herofilin koji djeluje na srednji živčani sustav uzrokujući klijenut.[2] Životinje se također truju pasući ili kada konzumiraju sijeno jer se alkaloidi ne razaraju ni sušenjem biljke. Otrovanja su rijetka no ako dođe do toga, do smrtnog nastupa kod goveda dolazi u roku 24 sata.[3]

Galerija fotografija

Podijeli