Mrtva kopriva
Lamium
Karakteristike
Mrtva kopriva (Lamium) je rod zeljastih biljaka iz porodice usnača (Lamiaceae).
Latinski naziv roda Lamium potječe od grčke riječi lamos (ždrijelo), zbog oblika krunice (unutrašnjeg dijela cvjetnog omotača).[1] Prema drugom izvoru riječ je označavala neku vrstu ribe plosnatice (red riba Pleuronectiformes, to su ribe koje obično ukopane u pijesak vrebaju svoj plijen), a ime je dano zbog sličnosti cvjetova sa njihovim ždrijelom.[2] Hrvatski naziv mrtva kopriva ukazuje na dobroćudnost listova koje nisu žareće kao što su kod prave koprive (Urtica).
Najznačajnije vrste
- pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum)
- žuta mrtva kopriva (Lamium galeobdolon)
- bijela mrtva kopriva (Lamium album)
- crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum)
- obuhvatna mrtva kopriva (Lamium amplexicaule)
- velika mrtva kopriva (Lamium orvala)
Pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum)
Pjegava mrtva kopriva (Lamium maculatum) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna te naraste do 50 cm visine. Listovi su trokutasti, pilastog ruba te često sa svijetlom šarom. Cvjetovi raste u pršljenima, vjenčićima su ljubičaste boje dok je donja usna bijela i išarana ljubičastim točkicama. Plod je kavalac.
Prirodno raste u Europi, Aziji i sjevernoj Africi. Možemo je često naći na vlažnim mjestima zapuštenih područja, šumskom tlu, uz putove itd. Često se sadi u vrtovima na polusjenovitim ili sjenovitim mjestima gdje stvara guste populacije te zbog listova s bijelim mrljama djeluje vrlo dekorativno. Postoji više kultivara biljke.
Latinsko ime vrste maculatum znači pjegav a odnosi se na točkice donje usne vjenčića. Na stranim jezicima nazivi su spotted dead-nettle, spotted henbit, purple dragon (eng.), Gefleckte Taubnessel (njem.), lamier maculé, lamier tacheté (fr.), falsa ortica macchiata (tal.), ortiga muerta (špa.), lâmio-maculado (port.), lisasta mrtva kopriva (slo.).
Žuta mrtva kopriva (Lamium galeobdolon)
Žuta mrtva kopriva (Lamium galeobdolon) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, prekrivena kratkim dlačicama. Listovi su ovalnog oblika, ušiljeni na vrhu, grubo nazubljenih rubova. Ujesen poprime nepravilne bijele mrlje. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljenove. Čine ih dvije usne, gornja koja je duža i oblikom kao svod, donja je kraća i prekrivena crvenkastim mrljicama. Cvate od travnja do srpnja. Raste u svijetlim listopadnim šumama, na šumskim čistinama, uz rubove šuma, uz živice.
Ime vrste galeobdolon potječe od grčke riječi gale (lasica, mačka) i bdolos (smrad) zbog neugodnog mirisa listova.[3] Na stranim jezicima nazivi su yellow archangel, artillery plant, aluminium plant (eng.), Gewöhnliche Goldnessel, Gold-Taubnessel (njem.), lamier jaune, ortie jaune (fr.), falsa ortica gialla (tal.), arcángel amarillo, planta de artillería, planta de aluminio (špa.), pisana koprivovka (slo.).
Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum)
Bijela mrtva kopriva (Lamium album)
Obuhvatna mrtva kopriva (Lamium amplexicaule)
Velika mrtva kopriva (Lamium orvala)
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša" a b
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
