Mrkvasta podlanica
Caucalis platycarpos
Karakteristike
Mrkvasta podlanica (Caucalis platycarpos L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je razgranata, gola ili prekrivena rijetkim dlačicama, zelena, u osnovnom dijelu ljubičasta, naraste do 40 cm visine. Listovi su dvostruko ili trostruko perasto razdijeljeni na mnoge sićušne segmente. Cvjetovi su sitni, bijeli ili rozi, po 2-5 cvjetova skupljeno je u štitaste cvatove. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je ovalna kapsula gusto prekrivena bodljama, što mu omogućuje da se primi za krzno životinje i tako raširi. Sadrži sjemenke koje su klijave i nakon 4 godine.[1]
Stanište
Rasprostranjena je u većem dijelu Europe izuzev sjevernog dijela, u dijelovima jugozapadne Azije i u sjevernoj Africi. Raste na obrađenim zemljištima i travnjacima tlima bogatima kalcijem. Poljoprivrednicima zna predstavljati problem kada svojim bodljikastim plodovima začepi sita kada se vrši žito.[2] Zaštićena je biljka.
Etimologija
Latinski naziv roda Caucalis umanjenica je od grčke riječi kaukos, kaiein (pržiti), zbog oštrog okusa biljke. Ime vrste platycarpos znači širokih plodova, potječe od grčke riječi platys (velik) i carpos (plod).[3] Epitet mrkvasta ukazuje na sličnost listova s listovima mrkve (Daucus carota), dok naziv podlanica pretpostavljamo da ukazuje njihovu veličinu širine dlana. Na stranim jezicima nazivi su carrot bur parsley, small bur parsley (eng.), Möhren-Haftdolde, Acker-Haftdolde (njem.), caucalis à feuilles de carotte, caucalis à fruits plats (fr.), lappola carota (tal.), cachurro (špa.), širokoplodna kopčica (slo.).
Galerija fotografija
Jestivi su listovi, sirovi ili kuhani.[4]
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Caucalis+platycarpos