Mošusni sljez Malva moschata

Carstvo:
Red:
Malvales
Porodica:
Potporodica:
Malvoideae
Rod:
Vrsta:
Malva moschata
Sinonimi:
Malva laciniata Desr. in Lam.

Karakteristike

Mošusni sljez (Malva moschata L.) je zeljasta trajnica iz porodice sljezovki (Malvaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, rijetko hrapavo dlakava, naraste do 80 cm visine. Listovi su naizmjenični, dugi i široki do 8 cm, dlakavi, dlanasto podijeljeni na 5-7 režnjeva. Cvjetovi su pojedinačni ili skupljeni po troje, promjera oko 5 cm, stvaraju se na vrhovima kratkih i dlakavih stapki u pazušcima listova ili na vrhovima stabljika skupljeni u grozdove. Sastavljeni su od pet nježnih, rozih latica dužine 2,5-3 cm, čaška ima pet lapova, prašnici su mnogobrojni i srasli su u cijev. Karakterističnog su mošusnog mirisa. Cvatu od lipnja do kolovoza kad ih posjećuju brojni kukci. Plod je kalavac koji se dijeli na 10-15 plodića.

Stanište

Prirodno raste na području Europe i sjeverne Afrike, udomaćena je vrsta na području Sjeverne Amerike, Novog Zelanda. Raste na suhim i plodnim mjestima, nalazimo je uz ceste i puteve, u svijetlim listopadnim šumama, u živicama od nizina do 1500 m n. v. Uzgaja se kao ukrasna biljka, te postoje razni kultivari koji se razlikuju prema boji cvjetova.

Etimologija

Latinsko ime roda Malva potječe od grčke riječi malakhe (mekan) čime se ukazuje na emolijentna, omekšavajuća svojstva biljaka u rodu. Ime vrste moschata znači mošusnog mirisa.[1] Na stranim jezicima poznat je kao musk-mallow (eng.), Moschus-Malve (njem.), mauve musquée (fr.), malva muschiata (tal.), muškatni slezenovec, ostrolistni slezenovec (slo.).

Upotreba

Jestivi su listovi, cvjetovi i sjemenke.

Galerija fotografija

Podijeli