Monstera
Monstera deliciosa
Karakteristike
Monstera (Monstera deliciosa Liebm.) je zimzelena trajna biljka iz porodice kozlačevki (Araceae). Naraste 4-20 metra visine. Listovi su ogromni, na mladim biljkama su nerazdijeljeni, kasnije su duboko urezani ili s otvorima, tamnozeleni, nalaze se na dugoj peteljci, kožasti su, dugi su do 1 m, široki 40-60 cm. Listovi su veliki što im u prirodi služi da smanje otpor prema jakim vjetrovima, no u kućnom uzgoju stvaraju manje listove. Cvjetovi su kremastožuti, skupljeni u klasove duge do 15 cm, s bijelim zaštitnim listovima. Često iz glavne stabljike raste nadzemno korijenje. Period cvatnje je sredinom ljeta no u sobnom uzgoju teško da će doći do toga. Plod je zelenkasti, dužine oko 25 cm, promjera 4 cm, prekriven je šesterokutnim ljuskama.
Stanište i uzgoj
Porijeklom je iz Srednje i Južne Amerike gdje raste u vlažnim tropskim šumama. U nekim područjima se smatra slabo invazivnom vrstom, poput na Havajima. Kod nas uzgaja kao popularna ukrasna biljka u sobnom uzgoju ali i za poslovne prostore, hotele i restorane. Donosi visoku estetiku i eleganciju prostoru te imponira svojom veličinom.
Spada u grupu biljaka koje su jednostavnije za uzgoj ali dobro je imati na umu neke stvari. Kako može postati velika biljka, dobro joj je omogućiti puno prostora za razvoj. S obzirom na to da je penjačica, potrebno joj je omogućiti potporanj za pridržavanje i uredan rast. Popularni su stupovi od mahovine ali bilokakav drugi može poslužiti svrsi. Biljka stvara zračno korijenje pa prirodan stup može dodatno učvrstiti biljku kada se takvo zračno korijenje može dodatno zakorijeniti na podlogu gdje je zaštićeno.
Traži vlažno, svijetlo stanište što je vrlo bitno da se razvija ispravno s velikim i jakim listovima, ali ju je potrebno zaštititi od direktnog sunca te da joj pozicija nije blizu izvoru topline. Temperature joj odgovaraju sobne između 18-24 °C, najniža temperatura zimi koju podnosi je oko 10 °C. Ako su temperature veće potreba za vlažnošću zraka raste. Ako je vlažnost zraka premala listovi počinju dobivati smeđu boju.
Zemlja treba biti rahla, dobro drenirana zemlja i bogata humusom. Za vrijeme aktivnost rasta ljeti traži redovito zalijevanje, dok je zimi je potrebno oskudno zalijevati te pripaziti da zemlja ne zadržava vodu te je dobro ostaviti da se zemlja prosuši prije ponovnog zalijevanja. Održavanje čistoće listova i brisanje od prašine radi se mokrom tkaninom a za vrijeme velikih temperatura i ako je zrak suh, dobro je malo poprskati mekom vodom zrak oko biljke. Prihranjivanje se može raditi svaka 2-3 tjedna ljeti blagim tekućim gnojivom.
Orezivanje se vrši u proljeće kada se biljka prema potrebi skrate te da se potakne rast novih postranih izboja. Presađivanje se može napraviti kada korijenje preraste posudu i tada se radi na početku godine dok se kasnije može samo nadohranjivati kompostom.
Razmnožavanje se vrši margotiranjem, reznicama i zračnim korijenjem koje se utakne u vlažnu zemlju.
U uzgoju je na raspolaganju više kultivara, popularne su ‘Variegata‘ i ‘Albo-Variegata‘ koje imaju prošarane listove u kremasto žutu boju te ‘Aurea‘ koja ima zlatnozelene listove.
Etimologija
Latinski naziv roda Monstera potječe od riječi monstrum (čudovište), zbog neobičnog izgleda listova. Ime vrste deliciosa odnosi se na plod te ukazuje da je veoma ukusan. Stoga složenica Monstera deliciosa doslovno znači nešto kao ukusna zvijer ili sočno čudovište. Na stranim jezicima nazivi su Swiss cheese plant, split-leaf philodendron (eng.), Köstliches Fensterblatt (njem.), faux philodendron (fr.), cerimán, costilla de Adán (špa.), navadna monstera (slo.).
Upotreba
Cvjetni plodni klip je jestiv, smatra se delikatesom. Ima ugodan okus arome koja je nešto nalik na egzotično tropsku mješavinu ananasa, banane i kokosa. Međutim, mora biti posve zreo jer zbog visoke koncentracije oksalne kiseline može prouzročiti jaku iritaciju grla. Zrenjem, kada se vanjska zelena ljuska odstrani, onda je konzumiranje sigurno. Listovi su otrovni slično kao što su i nezreli plodovi.
U Meksiku od zračnog korijenja izrađuju uže i košare, dok se listovi melju i piju kao sok čime navodno pomažu kod artritisa.
Galerija fotografija
Literatura
- David Squire, (2009.), Kućne biljke, Rijeka: Leo commerce
- Paul Williams, (2007.), Neodoljive sobne biljke, Zagreb: Mozaik knjiga
