Molika
Pinus peuce
Karakteristike
Molika (Pinus peuce Griseb.) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 40 m visine tvoreći gustu i pravilnu, piramidalno do valjkasto zaobljenu krošnju. Korijenski sustav je jako razvijen, stvara dobro razgranate bočne korijene. Deblo je promjera oko 150 cm, kora je sivosmeđa, dugo glatka, kasnije ispucana u nepravilne ljuske. Mlade grančice su gole, zelenkaste, kasnije posive. Pupoljci su usko jajasti, ušiljeni, dugi oko 1 cm, smolasti, prekriveni ljuskama koje su tanko bjelkastog ruba. Listovi su igličasti, plavkastozeleni, skupljeni po 5 u rukavcu, dugi 7-10 cm, jako tanki, kruti, ostaju na granama 2-3 godine. Cvateu svibnju. Muški cvjetovi su žutocrveni, cilindrični, veliki oko 1 cm, gusto skupljeni po 10-15. Ženski cvjetovi su jajasti, u početku zeleni i s bijelom smolom, zreli češeri su svijetlosmeđi, cilindrični, prekriveni s široko zaobljenim ljuskama, vise na kratkoj dršci, dugi 8-20 cm. Rastu pojedinačno ili po 3-4 u skupinama, dozrijevaju u rujnu i listopadu druge godine. Sjemenke su okriljene, ovalne, duge i široke 4-6 mm, krilca su im duga oko 15 mm.
Stanište
Rasprostranjena je na Balkanu, u gorskim i planinskim područjima Makedonije, Crne Gore, Srbije, Bugarske, Albanije i Grčke od 600 do 2000 m nadmorske visine. Uzgaja se kao dekorativno stablo u parkovima i većim dvorištima. Podnosi sjenovita mjesta, otporna je na nalete vjetra i hladne temperature. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Pinus staro je ime za borove koje je je bilo u širokoj upotrebi za sve crnogorične biljke, ali isto tako i za biljke koje nemaju veze s porodicom borovki (Pinaceae), kao npr. za rod joha (Alnus) zbog malih češerića.[1] Na stranim jezicima nazivi su Macedonian pine (eng.), Rumelische Kiefer (njem.), pin des Balkans, pin de Macédoine (fr.), pino della Macedonia (tal.), pino de Macedonia (špa.), pinheiro-da-Macedónia, pinheiro-dos-Balcãs (port.), molika (sr.).
Upotreba
Drvo je dobre kvalitete, lako, meko i trajno, pogodno za različitu primjenu.
Galerija fotografija
Literatura
- Laura Mason, (2013.), Pine, London: Reaktion Books
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
