Modra beskoljenka

Karakteristike

Modra beskoljenka (Molinia caerulea (L.) Moench) je trajna zeljasta biljka iz porodice trava (Poaceae). Vlat je uspravna, šuplja, valjkasta, gola, naraste do 90 cm visine. Korijen je jako razgranat. Listovi su naizmjenični, zeleni, duguljasti, plosnati i uski, plosnati. Klasići imaju 1-2 cvijeta, plavoljubičasti su. Cvjetovi su skupljeni u do 40 cm duge klasaste cvatove. Plod je pšeno.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, u zapadnoj Aziji i na sjeveru Afrike. Raste na vlažnim livadama od nizinskog do planinskog područja do 2300 m nadmorske visine. Ponegdje se uzgaja kao ukrasna trava.

Etimologija

Latinski naziv roda Molinia dano je u čast čileanskom isusovcu, botaničaru i ornitologu imena Juan Ignacio Molina (1740. – 1829.). Ime vrste caerulea (plav) latinskog je porijekla.^[1] Na stranim jezicima nazivi su purple moor-grass (eng.), Blaue Pfeifengras, Gewöhnliches Pfeifengras, Kleines Pfeifengras (njem.), molinie bleue, paleine (fr.), mansiega, masiega (špa.), modra stožka (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"

Autorska prava fotografija

• Daderot
• Przykuta
• Daderot
• Kristian Peters
• Serstef
• Daderot