Močvarni zmijanac Calla palustris

Carstvo:
Red:
Alismatales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Calla palustris
Sinonimi:
Calla cordifolia Stokes, Dracunculus paludosus Montandon

Karakteristike

Močvarni zmijanac (Calla palustris L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kozlaca (Araceae). Stabljika je uspravna, naraste do 40 cm visine. Podanak je debeo i šupalj, dug do 50 cm. Listovi su kožasti i sjajni, jajoliki, srcolike osnove, na vrhu ušiljeni, dugi 6-12 cm, široki 4-12 cm, nalaze se na 10-20 cm dugim peteljkama. Cvjetovi su žućkastozeleni, gusto skupljeni u uspravan klip i okruženi su jednim krupnim, bijelim, pricvjetnim listom. Cvatu od svibnja do srpnja. Plodovi su okruglaste, jarkocrvene bobe promjera oko 5 mm, svaka boba sadrži nekoliko sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je u središnjoj, istočnoj i sjevernoj Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na umjereno kiselim staništima bogatim dušikom u močvarnim područjima listopadnih šuma. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske vodi se kao kritički ugrožena vrsta i strogo je zaštićena biljka.[1] U okolnim zemljama vodi se kao ugrožena (Austrija, Njemačka, Švicarska), osjetljiva (Slovenija) ili izumrla (Mađarska). Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožava se vegetativnim putem.

Etimologija

Naziv roda Calla bio je naziv još kod Plinija za biljku.[2] Ime vrste palustris ukazuje na močvarna staništa, potječe od latinske riječi palus (močvara). Na stranim jezicima nazivi su bog arum, marsh calla, wild calla, water-arum (eng.), Drachenwurz (njem.), calla des marais (fr.), calla di palude, calla palustre (tal.), močvirska kačunka (slo.).

Jedina je vrsta u rodu.

Upotreba

Otrovna je biljka, slično kao i obični kozlac (Arum maculatum),[3] premda se u slučaju krajnje nužde mogu u malim količinama koristiti sušene i samljevene sjemenke i podanci[4]

Galerija fotografija

Podijeli