Močvarna talija Parnassia palustris

Carstvo:
Red:
Celastrales
Porodica:
Vrsta:
Parnassia palustris

Karakteristike

Močvarna talija (Parnassia palustris L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kurikovki (Celastraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, gola, glatka, naraste 5-40 cm visine. Rizom je kratak i debeo. Listovi su skupljeni u rozetu, nalaze se na dugoj peteljci, zeleni su, ponekad s ljubičastim mrljama, ovalni, dugi 1-4 cm, široki 10-25 mm, cjelovitih rubova, goli. Na stabljici se nalazi samo jedan list koji je bez peteljke i obuhvaća stabljiku srcastom osnovnom. Cvjetovi su pojedinačni, pravilni, dvospolni, slabo mirisni, promjera 1,5-4 cm, nalaze se na vrhu stabljike. Dvostrukog su ocvijeća, čašku čine pet izduženih, zelenih lapova. Vjenčić je sastavljen od pet ovalnih, bijelih listića izražene nervature, na osnovi su klinasto suženi a na vrhu tupi, dvostruko su ili trostruko duži od listića čaške. Prašnika ima pet, antere su im bjelkaste. Cvate od srpnja do rujna. Plod je jajolika kapsula promjera oko 1 cm, otvara se na vrhu sa 4 poklopca, sadrži brojne sitne smeđe sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i u Sjevernoj Americi. U južnijem dijelu areala raste u gorskom, pretplaninskom i alpinskom pojasu, staništa su joj vlažne livade, tla bogata humusom.

Etimologija

Latinski naziv roda dan je prema planini Parnas u središnjoj Grčkoj koja igra važnu ulogu u grčkoj mitologiji. Ime vrste palustris ukazuje na močvarna staništa, potječe od latinske riječi palus (močvara).[1] Na stranim jezicima nazivi su grass-of-Parnassus, bog-star (eng.), Sumpf-Herzblatt, Studentenröschen (njem.), parnassie des marais (fr.), parnassia (tal.), hepática blanca (špa.), močvirna samoperka (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli