Močvarna borovnica Vaccinium uliginosum

Carstvo:
Red:
Ericales
Porodica:
Vrsta:
Vaccinium uliginosum
Sinonimi:
Myrtillus uliginosus (L.) Drejer

Karakteristike

Močvarna borovnica, mlajevka ili cretna borovnica (Vaccinium uliginosum L.) je listopadni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Naraste do 80 cm visine. Listovi su obrnuto jajasti, goli, cjelovitog ruba i smješteni na kratkoj peteljci, na licu su zeleni, na naličju puno svjetliji i izražene mrežaste nervature. Cvjetovi su bijeli ili roze nijanse, viseći, skupljeni u grozdaste skupine. Cvatu u svibnju i lipnju. Plodovi su tamnoplave bobe promjera oko 1 cm, sadrže svijetlosmeđe sjemenke. Dozrijevaju u kolovozu.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Staništa su joj močvarna mjesta, tresetišta, vlažne šume, obično u planinskim područjima. Kod nas raste primjerice u Gorskom kotaru. Strogo je zaštićena biljka.

Etimologija

Naziv roda Vaccinium pretpostavlja se da potječe od latinske riječi bacca (boba). Ime vrste uliginosum ukazuje na stanište močvarnih mjesta.[1] Na stranim jezicima nazivi su bog bilberry, bog blueberry, northern bilberry (eng.), Rauschbeere, Trunkelbeere, Moorbeere, Nebelbeere (njem.), myrtille des marais (fr.), mirtillo blu (tal.), arándano negro (špa.), barjanska kopišnica (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi premda su slabije ukusni od obične borovnice. Sadrže oko 40 mg% vitamina C, karotin, šećer, organske kiseline, trjeslovine. Ne jedu se u većim količinama jer stvaraju suhoću u grlu i mučninu.[2]

Galerija fotografija

Podijeli