Močvarna borovnica

Karakteristike

Močvarna borovnica, mlajevka ili cretna borovnica (Vaccinium uliginosum L.) je listopadni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Jako je razgranjen, naraste do 80 cm visine, glavna grana je puzajuća, izboji su sa sivom korom. Postrani pupovi su širokojajasti, kratkoušiljeni, prilegli uz granu, ljuske su im crvene do crvenosmeđe, sa crnom pjegom, vršni pupovi manjkaju jer je vrh izboja obično osušen. Listovi su naizmjenični, obrnuto jajasti, dugi do 2 cm, goli, cjelovitog ruba i smješteni na kratkoj peteljci, na licu su zeleni, na naličju puno svjetliji i izražene mrežaste nervature. Cvjetovi su viseći, dugi 3-10 mm, pojedinačni ili skupljeni po 2-4 u viseće grozdaste cvatove na vrhovima bočnih izboja. Čaška ima 5 lapova koji su u donjem dijelu srasli tupo su trokutasti, u vršnom dijelu crvenkasti. Latice su srasle u cijev, na vrhu imaju bijele i crvenkasto nahukane zupce te su kratko unazad povinute. Prašnika je 8, plodnica je dijelom podrasla. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su tamnoplave bobe promjera oko 1 cm, sadrže svijetlosmeđe sjemenke duge do 1,5 mm. Dozrijevaju u kolovozu.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, obično u brdskom, pretplaninskim i planinskim područjima. Staništa su joj močvarna mjesta, tresetišta, vlažne i mokre borove i smrekove šume, kisela tla siromašna humusom i hrajnivim tvarima. Kod nas raste primjerice u Gorskom kotaru. Strogo je zaštićena biljka.

Etimologija

Naziv roda Vaccinium pretpostavlja se da potječe od latinske riječi bacca (boba). Ime vrste uliginosum ukazuje na stanište močvarnih mjesta.^[1] Na stranim jezicima nazivi su bog bilberry, bog blueberry, northern bilberry (eng.), Rauschbeere, Trunkelbeere, Moorbeere, Nebelbeere (njem.), myrtille des marais (fr.), mirtillo blu (tal.), arándano negro (špa.), barjanska kopišnica (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi premda su slabije ukusni od obične borovnice. Sadrže oko 40 mg% vitamina C, karotin, šećer, organske kiseline, trjeslovine. Ne jedu se u većim količinama jer stvaraju suhoću u grlu i mučninu.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C

Autorska prava fotografija

• Rosa-Maria Rinkl
• Alpsdake
• Alpsdake
• Kim Hansen
• Algirdas
• Axel Kristinsson
• Arnstein Rønning
• Qwert1234