Mjehurasta sljezolika
Hibiscus trionum
Karakteristike
Mjehurasta sljezolika, vršača sljezolika ili lubeničarka (Hibiscus trionum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Malvaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, obrasla rijetkim dlakama, naraste do 50 cm visine. Listovi su naizmjenični, donji listovi su slabo razdijeljeni i nalaze se na dugim peteljkama, gornji listovi su duboko razdijeljeni i imaju kratke peteljke. Režnjevi su im nazubljeni. Cvjetovi su pojedinačni, promjera oko 4 cm i smješteni su u pazušcima listova uzduž cijele stabljike. Žućkaste su boje, u unutrašnjosti ljubičaste boje, prašnici su mnogobrojni. Cvatu od lipnja do kolovoza no otvoreni su tek 1-2 sata dnevno. Plod je okrugla, dlakava čahura koja sadrži brojne tamnosmeđe, bubrežaste sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj Europi, u Sjevernu Ameriku unešena je kao ukrasna vrsta i danas se tamo smatra udomaćenom. Raste kao korov na obrađenim zemljištima, na oranicama, u vrtovima, voćnjacima i vinogradima, uz puteve, u nizinskom i brdskom području. Razmnožava se sjemenom.
Etimologija
Latinsko ime roda Hibiscus potječe od grčke riječi ibiskos (ljekovito sredstvo). [1] Na stranim jezicima nazivi su flower-of-an-hour, bladder hibiscus, bladder ketmia, bladder weed, venice mallow (eng.), Stundenblume, Stunden-Roseneibisch, Einjähriger Stundeneibisch, Stundenröslein (njem.), ketmie d’Afrique, fleur d’une heure (fr.), ibisco vescicoso, ibisco dei fossi, ibisco a tre foglie (tal.), flor-de-todas-as-horas (port.), navadni oslez (slo.), njivska lubeničarka (sr.).
Upotreba
Jestivi su mladi izdanci, listovi i korijen.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Hibiscus+trionum
