Mirisna loboda
Dysphania ambrosioides
Karakteristike
Mirisna loboda (Dysphania ambrosioides (L.) Mosyakin & Clemants) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice štirovki (Amaranthaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, izbrazdana i crvenkasta, prekrivena žljezdastim dlačicama, visoka 30-120 cm. Listovi su naizmjenični, uski, suženi na osnovi, nazubljeni ili skoro cjeloviti, naličje im je prekriveno žljezdastim dlakama, smješteni su na kratkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni ili samo ženski, sitni i neugledni, skupljeni u guste klasaste cvatove. Prašnici su žuti, ima ih 4-5. Cvate od lipnja do rujna. Plodovi sadrže crne, sjajne, crvenkastosmeđe, ovalne sjemenke.
Stanište
Prirodno je porijeklom iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, drugdje je široko rasprostranjena i smatra se invazivnom vrstom. U Europu je prvi puta unešena u 17. stoljeću a na području Hrvatske prvi puta je zabilježena sredinom 19. stoljeća. Raste na toplim i sunčanim staništima, na suhim, umjereno kiselim zemljištima bogatim dušikom, uz puteve, na zapuštenim mjestima.
Etimologija
Naziv roda Dysphania potječe od grčkih riječi dys (loše, teško), phanos (baklja), phaneros (vidljivo, očigledno, primjetno), zbog sitnih cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su wormseed, Mexican-tea (eng.), Mexikanischer Drüsengänsefuß (njem.), ambroisie, thé du Mexique (fr.), farinello aromatico, chenopodio aromatico (tal.), epazote, té de milpa (špa.), erva-de-santa-maria (port.), dišeča metlika (slo.).
Upotreba
Biljka je aromatična mirisa, zbog sadržaja eteričnog ulja biljka se ne jede već se od nje radi čaj. Premda pokazuje djelotvornost kod liječenja crijevnih parazita, zbog varijabilnosti vrste nije za laike. Varijetet anthelminticum sadrži toksično eterično ulje.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Toni Nikolić, Božena Mitić, Igor Boršić, (2014.), Flora Hrvatske: invazivne biljke, Zagreb: Alfa