Miloduh
Hyssopus officinalis
Karakteristike
Miloduh (Hyssopus officinalis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae). Stabljika je uspravna ili polegnuta, razgranata i naraste do 60 cm visine, pri dnu je drvenasta. Grane su polegnute ili uspravne, dužine od 5 do 15 cm. Listovi su nasuprotni, mali, dugi 1-3 cm, duguljasto lancetasti, kožasti, cjelovitog ruba i kratko šiljati. Cvjetovi su gusti, plave, ljubičaste ili rjeđe bijele boje, skupljeni u klasove uzduž gornjeg dijela stabljike u pazušcima listova. Cvate od lipnja do rujna.
Stanište
Raste prirodno u zemljama Mediterana. Staništa su mu suha, topla i kamenita mjesta. Cijenjena je ljekovita biljka još u doba antike. Također je i dobra medonosna biljka.
Uzgoj
Uzgajamo ga na svijetlim, toplim mjestima. Otporan je na hladnoću i mrazeve. Voli humusno, kamenito, propusno i plitko tlo. Sijemo ga u ožujku i travnju na zaštićeno te od svibnja na otvoreno. Nikne nakon 3 do 4 tjedna. Zalijevamo vrlo rijetko.
Razmnožavamo ga sjemenom i reznicama koje uzimamo u proljeće ili jesen, te dijeljenjem korijena biljke. Jednom kad se grm primi lako se dalje samostalno širi.
Etimologija
Latinsko ime roda Hyssopus potječe od grčkih riječi hys (svinja) i ops (lice), zbog navodne sličnosti cvijeta sa svinjskom njuškom. Ime vrste officinalis uobičajen je naziv za glavne ljekovite vrste u rodu.[1] Naš naziv miloduh znači ugodna mirisa, koji odiše milinom. Na stranim jezicima poznat je kao hyssop (eng.), Ysop (njem.), hysope (fr.), issopo (tal.), hisopo (špa.), navadni ožepek (slo.), blagovanj (sr.).
Upotreba
Koriste se cvjetni vrhovi i listovi, sakuplja se u fazi cvatnje i suši. Ljekovita je za plućna oboljenja, za tuberkulozu pluća, bronhijalni katar, grčeve u prsima.
- 20 g prelije se litrom kipuće vode, ostavi 10 minuta i procijedi. Pije se 3× dnevno.
Destilacijom vodenom parom biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje. Postoje dvije vrste koje je nužno razlikovati. Samo je puzajući varijetet miloduha (Hyssopus officinalis var. decumbens) siguran za korištenje i koristi se za tretiranje astme i virusnih infekcija. Osnovna vrsta miloduha (Hyssopus officinalis) djeluje neurotoksično no u rukama stručnjaka nalazi sličnu primjenu u tretiranju astme i dišnih infekcija. [2]
U kulinarstvu koristimo svježe ili osušene listove i cvjetove kao začin za salate, umake, juhe i slično. Vrlo je aromatičan te ga dodajemo u malim količinama.[3]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Stribor Marković, (2010.), Fitoaromaterapija: monografije esencijalnih ulja i ljekovitih biljaka: temelji fitoaromaterapije, Zagreb: Centar Cedrus
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec