Mahovinasta merinka

Karakteristike

Mahovinasta merinka (Moehringia muscosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice karanfila (Caryophyllaceae). Stabljike su brojne, tanke, gole, u donjem dijelu polegnute, u gornjem jako razgranate, visoka 5-20 cm. Listovi su nasuprotni, linearni, dugi 1-3 cm, široki 0,5-1 mm, na vrhu imaju kratak bodljasti šiljak. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, nalaze se po nekoliko njih na 1-4 cm drškama, građeni su od obično 4 (iznimno 5) bijelih latica koje su duguljasto jajaste i cjelovite, čaška ima 4 dvostruko kraća listića. Prašnici su bijeli, ima ih 8. Cvate od svibnja do rujna. Plod je kapsula koja sadrži okrugle, glatke sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na polusjenovitim staništima, na vlažnim tlima bazične reakcije bogatom kalcijem, u pukotinama stijena i na mjestima obraslim mahovinom. Raste u gorskim i pretplaninskim područjima do 1700 m nadmorske visine.

Etimologija

Naziv roda dan je u čast njemačkog botaničara imena Paul Heinrich Gerhard Möhring (1710. – 1792.). Ime vrste muscosa potječe od latinske riječi muscus (mahovina) čime ukazuje na staništa jer obično raste u sjeni na mahovinom obraslim mjestima. Isto značenje nosi epitet mahovinasta merinka.^[1] Na stranim jezicima nazivi su mossy sandwort (eng.), Moos-Nabelmiere (njem.), moehringie des mousses, sabline des mousses (fr.), minuartia a foglie di larice (tal.), mahovna popkoresa (slo.)

Galerija fotografija

Literatura

1. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Tigerente
• Benjamin Zwittnig
• Mathe