Maćuhica
Viola tricolor
Karakteristike
Divlja maćuhica (Viola tricolor L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice ljubica (Violaceae). Stabljika joj je uspravna ili povijena, mekana, šuplja i razgranata. Listovi su nasuprotni, duguljasti, uski, plitko narovašenog ruba, smješteni na dugačkoj peteljci. Cvjetovi su pojedinačni, dugi 1-3 cm, rastu na peteljci iz pazušca listova. Latice su im obrnuto jajaste, dvije gornje latice su ljubičaste a donje tri žute ili bijele s crtama bliže unutrašnjosti, premda postoji više podvrsta. Cvate od ožujka do svibnja. Nakon cvjetova stvaraju se tri ljušturaste čahure sa sitnim, žutim sjemenkama na kojima se razvijaju elajosomi – nastavci bogati bjelančevinama i masnim tvarima zbog kojih ih mravi skupljaju i tako doprinose razmnožavanju biljke.
Klima i stanište
Rasprostranjena je na većem području Europe i Azije. Raste na djelomično sjenovitim mjestima, važno je da uvijek ima barem malu količinu svjetlosti. Voli lagano kiselo i dobro rastresito tlo. Otporna je na hladnoću.
Uzgoj
Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem korijena u proljeće. Najčešće se sije krajem kolovoza u zatvoreno, no možemo sačekati i proljeće. Sjemenke posijemo u lončanicu te stavimo na sjenovito mjesto i redovito zalijevamo. Niknuti će za 10-15 dana. Kada biljka razvije prve listiće možemo je premjestiti na sunce a nakon 6 tjedana premještamo je u vrt. Sadimo je na razmak od oko 30 cm. Maćuhice možemo sijati i direktno u vrt, važno je samo da održavamo vlažnost tla. Kada porastu prorijedimo ih na odgovarajuću udaljenost. Potrebno joj je 12-14 tjedana do cvatnje. Mlade biljke zimi zaštitimo grančicama zimzelenog drveća, primjerice bora.
Od proljeća je redovito zalijevamo, ne ne smijemo pretjerivati jer previše vlage može uništiti korijen. Redovito uklanjamo ocvale cvjetove kako bi smo produžili cvatnju.
Etimologija
Ime roda Viola latinska je umanjenica od grčke riječi ion (ljubičica), bio je još kod Rimljana naziv za biljku. Ime vrste tricolor znači trobojan.[1] Na stranim jezicima nazivi su heartsease, Johnny jump up (eng.), Wildes Stiefmütterchen (njem.), pensée sauvage, pensée tricolore (fr.), viola del pensiero, viola tricolore, suocera e nuora (tal.), pensamiento salvaje (špa.), divja vijolica, divja mačeha (slo.), dan i noć (sr.).
Upotreba
Sakupljaju se cvjetovi i cijela biljka u doba cvatnje, a korijen u kolovozu i rujnu. Cvjetove možemo sušiti tako da ih okrenemo naopako, na dobro prozračnom mjestu, dalje od jakog sunca. Čisti krv te baš kao i čičak, koristi se kod kožnih problema svih vrsta – ekcema, osipa, bubuljica… Nešto slabije je popularna za tu svrhu, no njezin čaj je ipak ukusniji od čička.
Pospješuje izlučivanje mokraće i znoja, koristi se tako kod gihta i reumatizma.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
