Mačja metvica

Karakteristike

Prava mačja metvica (Nepeta cataria L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljike su uspravne, razgranate, sivozelene, pustenaste, narastu do 100 cm visine. Listovi se nalaze na kratkoj peteljci, trokutastog su oblika, srcolike osnove, tupo nazubljeni, mrežaste nervature i zašiljenog vrha, na naličju su svjetliji, sivo pustenasti. Cvjetovi su mali, gusto skupljeni u grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Sastavljeni su od cjevaste čaške koja ima 5 zubaca, veličine kao i vjenčić. Vjenčić je građen od duge cijevi i dvije bijele usne od kojih je donja prekrivena crvenorozim točkicama, gornja je trorežnjasta. Prašnika su ispod gornje usne, ima ih 4, antere su im ljubičastomodre. Cvate od lipnja do rujna i aromatičnog su mirisa. Plod je kalavac koji se dijeli na smeđe, ovalne, glatke plodiće duge oko 1,5 mm, zadržavaju klijavost nekoliko godina.

Dobra je medonosna biljka i cvjetove pčele rado posjećuju.

Stanište

Prirodno raste na području južne i istočne Europe, zapadne i srednje Azije. Smatra se udomaćenom na području sjeverne Europe, Sjeverne Americe i Novog Zelanda. Raste na suhom zemljištu, plodnom tlu, pored puteva, na rubovima šuma, na zapuštenim mjestima, kamenjarima i u šikarama.

Uzgoj

Sjeme sijemo početkom proljeća najbolje na zaštićenome u teglice, nakon što biljke narastu presađujemo ih na stalno mjesto. Biljci odgovara dobro drenirana, rahla zemlja i prostor punog sunca a zemlju redovito zalijevamo. Nakon cvatnje stabljike možemo odrezati do zemlje.

Etimologija

Iako je naziv mačja metvica, biljka nije smještena u rod metvica (Mentha) već u zaseban rod Nepeta. Latinsko ime roda Nepeta potječe od etruščanskog grada Nepet, Nepeto (danas Nepi, regija Lacij u središnjoj Italiji) gdje se biljka uzgajala. Ime vrste cataria potječe od grčke riječi katta (mačka). Na stranim jezicima nazivi su catnip, catswort, catmint (eng.), Echte Katzenminze (njem.), cataire, chataire, herbe-aux-chats, menthe aux chats (fr.), erbagatta, erba gattaria (tal.), hierba de los gatos, menta de gato (špa.), erva-gateira, erva-dos-gatos (port.), navadna mačja meta (slo.).

Upotreba

Koristi se listovi kao čaj i začin.^[1]

Parnom destilacijom listova, cvjetova i cvjetnih pupoljaka proizvodi se eterično ulje koje nalazi primjenu kao analgetik za bolove i za odvraćivanje nekih insekata (komarci, moljci). Eterično ulje kao glavni sastojak sadrži tvar nepetalakton koji snažno privlači mačke. Ne reagiraju samo domaće mačke, već su zabilježeni eksperimenti da miris djeluje i na druge životinje iz porodice mačaka (Felidae) – leoparda, pumu i risa. Mačke se ponašaju kao da su u transu, mirišu je i trljaju se uz nju.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga