Luštrika
Periploca graeca
Karakteristike
Grčka luštrika (Periploca graeca L.) je listopadna biljka iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae). Raste kao penjačica čvrsto obavijajući stabla, dužine 5-15 m. Mladi izboji su tanki, svijetlosmeđi, prekriveni svijetlim lenticelama. Pupoljci su nasuprotni, sitni, ušiljeni. Listovi su nasuprotni, jednostavni, ovalno lancetasti, ušiljenih vrhova, dugi 4-12 cm, široki 2-7 cm, cjelovitih rubova, nalaze se na do 1 cm dugim peteljkama, na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije i malo dlakavo, dolaskom jeseni poprime žutu boju. Cvjetovi su dvospolni, veliki oko 2-2,5 cm, čine ih 5 dlakavih latica koje su izvana žućkastozelene, u unutrašnjosti tamnoljubičaste, prašnika je 5. Cvjetovi su po 8-12 skupljeni u rahle cvatove. Cvatu u srpnju i kolovozu. Plod čine dva ploda duga do 15 cm nalik na mahune, sadrže krupne, smeđe sjemenke duge 8-15 mm sa svilenkastim papusom.
Stanište
Rasprostranjena je u južnoj i jugoistočnoj Europi, u Maloj Aziji i na Bliskom Istoku, u dijelovima istočne Sjeverne Amerike smatra se udomaćenom. Raste na toplim i sunčanim staništima, na vlažnim i močvarnim područjima. Strogo je zaštićena biljka.[1] Uzgaja se kao ukrasna biljka, razmnožava se sjemenom i reznicama, brzog je rasta.
Etimologija
Naziv roda Periploca potječe od grčke riječi periploke (zagrljaj, peri – naokolo, plokein – uvijati se), zbog stabljike koja se povija oko stabla kada se penje i tvori lijane. Ime vrste graeca (grčki).[2] dan je pomalo neprecizno s obzirom na to da joj izvorno stanište nije samo područje Grčke. Na stranim jezicima nazivi su silkvine (eng.), Griechische Baumschlinge (njem.), périploque de Grèce (fr.), periploca maggiore (tal.), drevesna ovijača (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
