Lukasta kozja brada Tragopogon porrifolius

Lukasta kozja brada

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Asterales
Porodica:
Asteraceae
Rod:
Tragopogon
Vrsta:
Tragopogon porrifolius
Sinonimi:
Tragopogon australis Jord.
Narodna imena:
jeruzalemska zvijezda, lukolista kozja brada, gorka kozja brada
Dimenzije:
do 120 cm visine
Razmnožavanje:
Sjemenom
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Upotreba:
Stabljika, korijen, listovi, cvjetov, sjemenke
Značajke:
jestiva, medonosna
Kalendar sjetve i sadnje
Kalendar branja
Kategorija
Samoniklo jestivo bilje
Oznake
asteraceae, lukasta kozja brada, tragopogon
Traži pojam
lukasta kozja brada
Srodne vrste
Cvijet kozje brade
Livadna kozja brada Tragopogon pratensis
Print

Karakteristike

Lukasta kozja brada (Tragopogon porrifolius L.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili malo razgranata, visoka do 120 cm. Korijen je vretenast, žućkastobijele boje, mesnat i gladak, dug oko 20 cm. Listovi su naizmjenični, linearni, sjedeći i obuhvaćaju stabljiku, dugi 10-15 cm, široki oko 5 mm. Cvjetovi su dvospolni, promjera 3-5 cm, sastavljeni od grimiznih jezičastih cvjetova dugih oko 2,5 cm koji na vrhu imaju 5 zubaca. Cvatu u svibnju i lipnju, otvoreni su samo u jutarnjim satima za vrijeme sunčanih sati kada ih oprašuju kukci. Plod je ahenij. Biljka izlučuje mliječni sok kada ju se ozlijedi.

Dobra je medonosna biljka.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena u Europi na području oko Mediterana, unešena je u druga područja Europe i na druge kontinente (Sjeverna Amerika, Australija, južna Afrika). Kod nas raste u primorskim krajevima, na suhim, toplim i sunčanim područjima, na umjereno kiselim zemljištima siromašnim dušikom. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.

Etimologija

Latinsko ime roda Tragopogon potječe od grčkih riječi tragos (koza) i pogon (brada), zbog papusnih dlaka koji podsjećaju na bradu. Također kao i naš naziv, ime je dobila zbog cvjetova koji sliče kozjoj bradi kad su zatvoreni.[1] Ime vrste ukazuje na sličnost listova s listovima divljeg poriluka (Allium porrum). Na stranim jezicima nazivi su purple salsify, common salsify, oyster plant, vegetable oyster, Jerusalem star, goatsbeard, salsify (eng.), Haferwurzel (njem.), salsifis cultivé, salsifis à feuilles de poireau (fr.), scorzonera bianca, raperonzolo selvatico, barba di becco violetta (tal.), barba de cabra, barbón, salsifí común (špa.), porovolistna kozja brada (slo.).

Upotreba

Jestiva je cijela biljka – stabljika, korijen, listovi, cvjetovi i sjemenke. Zbog korijena se nekoć i uzgajala, mladi korijen jestiv je i sirov, stariji se dodaje juhama.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"

Autorska prava fotografija

  1. By Alastair Rae from London, United Kingdom (Salsify) [CC BY-SA 2.0], via Wikimedia Commons
  2. By Philmarin (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  3. By Simon Eugster --Simon 15:31, 30 June 2006 (UTC) (Own work) [GFDL, CC-BY-SA-3.0 or CC BY-SA 2.5-2.0-1.0], via Wikimedia Commons
  4. By Zeynel Cebeci (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  5. By Simon Speed (Own work) [CC0], via Wikimedia Commons

Podijeli