Ljepljiva broćika Galium aparine

Carstvo:
Red:
Gentianales
Porodica:
Vrsta:
Galium aparine
Sinonimi:
Galium lappaceum Salisb., Galium hispidum Willd.

Karakteristike

Ljepljiva broćika ili priljepača (Galium aparine L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice broćevki (Rubiaceae). Stabljika je četverobridasta te pridignuta ili polegnuta na neku drugu biljku. Na bridovima i na zadebljalim čvorovima obrasla je dlakama uz pomoću kojih prijanja za podlogu. Dlačice se nalaze i na listovima i to na rubovima te na srednjoj žili. Od 6 do 9 listova smješteno je u pršljenove, lancetasti su ili usko eliptični, široki 3-8 mm, čitava ruba, s bodljicom na vrhu. Bijeli ili zelenkastobijeli sitni cvjetići smješteni su na dugačkim stapkama koje izlaze iz pršljenova. Cvatu od svibnja do listopada. Plod je kalavac koji se raspada na dva kuglasta plodića duga 4-7 mm koja su obrasla čekinjastim dlakama. Svaki plodić sadrži jednu sjemenku. Jedna biljka proizvede 300-400 sjemenki.[1] Svježe sjeme zbog tvrde opne ima slabu klijavost.

Biljku osim po karakterističnim pršljenastim listićima najlakše prepoznajemo i po ljepljivosti, po čemu se zapravo i razlikuje od drugih vrsta istog roda.

Etimologija

Latinsko ime roda Galium potječe od grčke riječi gala (mlijeko), jer se ova vrsta koristila za grušanje mlijeka. Ime vrste aparine potječe od grčke riječi apairo (prihvaćam), jer se biljka lako prilijepi za odjeću.[2] Na stranim jezicima nazivi su cleavers, goosegrass, coachweed, catchweed, stickywilly (eng.), Kletten-Labkraut (njem.), gaillet gratteron (fr.), caglio asperello, attaccamani, aparine (tal.), amor de hortelano, azotalenguas, lapa (špa.), plezajoča lakota, lepenec (slo.).

Klima i stanište

Raste na području cijele Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Kod nas u Hrvatskoj vrlo je česta biljka. Nalazimo je na livadama, zapuštenim mjestima, uz putove, uz vlažne šume te na obalama rijeka i potoka. U kultiviranim zemljištima često ometa razvoj žitarica.

Upotreba

Jestivi su proljetni izdanci i listovi. Kuhaju se desetak minuta što je dovoljno da se dlačice rastope. Stavljaju se u variva, salate, juhe ili se priređuju kao špinat. Starije biljke imaju gorak okus te se ne konzumiraju. Zreli plodovi se beru ljeti, lagano ih pržimo te meljemo i koristimo kao zamjenu za kavu.[3]

Nadzemni dio sušimo i koristimo za čaj koji konzumiramo u slučaju bronhitisa, kožnih bolesti, bolesti crijeva, jetre, bubrega, mjehura, limfe, žlijezda, ženskih bolesti, nesanice i drugo.

Galerija fotografija

Podijeli