Ljekoviti pasji jezik

Karakteristike

Ljekoviti pasji jezik (Cynoglossum officinale L.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice boražinovki (Boraginaceae). Stabljika je od sredine razgranata, obrasla dlakama, visoka 30-80 cm. Prizemni listovi skupljeni su u rozeti, duguljasti su, kopljasti, dužine 10-20 cm, široki 2-5 cm, na obje strane dlakavi, cjelovitih i valovitih rubova, listovi na stabljici su sjedeći i strše prema gore. Cvjetovi su na kratkim stapkama i skupljeni u metličaste cvatove, stvaraju se u drugoj godini. Građeni su od čaške koja je kraća od vjenčića i ima 5 lapova, vjenčić je tamnoljubičast, kasnije smeđecrven (rijetko bijele boje), promjera oko 5-7 mm, ima svijetlocrvene ljuske u ždrijelu. Prašnika ima 5. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je oraščić obrastao kukastim bodljama, s vanjske strane izrazito udubljen i obrubljen.

Stanište

Rasprostranjen je na području Europe, Azije i Afrike a udomaćen je i u Sjevernoj Americi gdje se ponegdje smatra dosadnim korovom. Staništa su mu sunčana, kamenita i pjeskovita mjesta. Nalazimo ga uz putove,  na poljima i suhim pašnjacima, od nizina do pretplaninskog područja.

Etimologija

Latinsko ime roda Cynoglossum potječe od grčke riječi kynos (pas) i glossa (jezik), zbog oblika gornjih lancetastih listova ljekovitog pasjeg jezika.^[1] Ime vrste officinale uobičajen je naziv za ljekovitu vrstu unutar roda. Na stranim jezicima nazivi su houndstongue, houndstooth, dog’s tongue, gypsy flower, rats and mice (eng.), Gewöhnliche Hundszunge (njem.), langue de chien (fr.), cinoglosa, bizniega, lengua de perro (špa.), navadni pasji jezik (slo.).

Upotreba

Stabljika, listovi i sjemenke sadrže otrovne pirolizidinske alkaloide. Kod životinja (posebno konja) zabilježena su otrovanja a zbog kumulativnog djelovanja alkaloida bolest je dugo prikrivena no kad se određena razina alkaloida u tijelu nagomila ishod je uginuće.^[2]

Zgnječeni listovi koristi se u narodu za rastjerivanje kućnih parazita i miševa.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga
3. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Matt Lavin
• Stefan Lefnaer
• AnRo0002
• Zeynel Cebeci