Limba Pinus cembra

Carstvo:
Red:
Pinales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Pinus cembra
Sinonimi:
Cembra montana Opiz, Strobus cembra (L.) Moldenke

Karakteristike

Limba (Pinus cembra L.) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Naraste do 25 m visine, krošnja je valjkasta ili usko piramidalna. Promjer debla iznosi do 170 cm, kora je u početku srebrnastosiva i glatka, kasnije postane hrapava i nepravilno smeđasto ljuskava, ljuske su iznutra smeđecrvene. Korijenski sustav je dobro razvijen, s jakim bočnim korijenjem. Grane su vodoravne, mlade grane se vrhom naglo uzdižu prema gore. Pupovi su uskojajasti, ušiljeni i smolasti, smeđih do tamnosmeđih, ušiljenih ljusaka koje zbog smole mogu biti žućkastosive. Iglice su tamnozelene ili modrikastozelene, krute, ravne i uspravne, duge 5-9 cm, skupljene po pet u čuperku, na stablu se održe do 5 godina. Cvate u lipnju i srpnju kada stablo navrši 30-40 godina. Muški cvjetovi su žuti, ženski plavoljubičasti. Muški cvjetovi su oko 1-2 cm dugi, češerići, uspravni su ili ukošeni, crveni, skupljeni po nekoliko na vrhovima izboja, u početku su jajasti, u vrijeme prašenja produženi i svinuti. Ženski češerići su jajasti, dugi 4-8 cm, široki 5 cm, zaobljenog vrha, uspravni ili ukošeni, tamno crvenoljubičasti, kasnije smeđi, na dršku su, pojedinačni su ili ih je do 6 skupljenu na vrhu najmlađih izboja, dozrijevaju u trećoj godini. Sjemenke su duge 8-12 mm, nisu okriljene.

Stanište

Rasprostranjen je u središnjoj Europi na planinskim i pretplaninskim područjima Alpa i Karpata između 1200-2500 metara nadmorske visine. Raste na sunčanim ili polusjenovitim mjestima, na vlažnim i lagano ili jako kiselim tlima siromašnim dušikom, na vapnenačkim stijenama s ispranim tlom, na područjima s mnogo oborina. Razmnožavanju doprinosi kreja (Nucifraga caryocatactes), ptica iz porodice vrana koja se hrani sjemenkama a povremeno ih zakopa u tlo spremajući ih za zimu. Uzgaja se kao ukrasno stablo u parkovima. Sporo raste, živi više od 300 godina, pojedini primjerci su navršili 1000 godina. Otporan je na vjetar i na hladne temperature do -50°C, osjetljiv je na kasne mrazeve. Nije osjetljiv na vrstu tla.

Etimologija

Latinsko ime roda Pinus staro je ime za borove koje je bilo često u upotrebi, koristilo se i za druge crnogorične biljke, ali i za biljke koje nemaju veze s porodicom borovki, kao npr. za rod joha (Alnus) zbog malih češerića.[1] Na stranim jezicima nazivi su Swiss pine, Swiss stone pine, Arolla pine, Austrian stone pine (eng.), Zirbelkiefer, Arbe, Arve, Zirbe, Zirbel (njem.), pin cembro, pin des Alpes (fr.), pino cembro (tal.), pino cembro, pino cembra, cembro (špa.), cemprin, švicarski bor, limba (slo.).

Upotreba

Jestive su sjemenke premda ih je teško sakupljati, mogu se konzumirati sirove ili termički obrađene.

Drvo je lagano, žućkastosmeđe, aromatičnog mirisa, pogodno za jednostavnu obradu, za izradu namještaja i rezbarenih predmeta.

Galerija fotografija

Podijeli