Lažna rujnica Lactarius chrysorrheus

Carstvo:
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Russulales
Porodica:
Vrsta:
Lactarius chrysorrheus
Sinonimi:
Galorrheus chrysorrheus (Fr.) P. Kumm., Lactifluus chrysorrheus (Fr.) Kuntze

Karakteristike

Lažna rujnica (Lactarius chrysorrheus Fr.) je vrsta nejestive gljive iz porodice Russulaceae. Klobuk je narančastožute boje, izraženi su tamniji koncentrični krugovi, u početku je polukružan, kasnije raširen, u središnjem dijelu je ulegnut i tamniji, rubovi su uvijeni, gladak je, širok 4-7 cm. Listići su bijeli, kasnije žućkasti, račvaju se, prirasli ili malo silazni. Stručak je bijel s narančastim mrljama, valjkast, gladak, u početku pun, kasnije postane šupalj, visok 3-8 cm, promjera 6-10 mm. Meso je bijelo, na prerezu pušta bijelo mlijeko koje postane zlatnožuto, mekano je, tanko, bez mirisa, gorkastog okusa. Spore su ovalne, bradavičaste, otisak je bjelkast.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, dijelovima Azije, sjeverne Afrike i u Sjevernoj Americi. Raste ljeti i u jesen, često je možemo naći u listopadnim šumama (hrast, kesten).

Etimologija

Naziv roda Lactarius potječe od latinske riječi lac (mlijeko), zbog mliječnog soka koju gljive izlučuju kada se prerežu ili oštete.[1] Ime vrste chrysorrheus potječe od grčkih riječi chryso (zlatan) i rheos (tok, potok, bujica), zbog zlatnožute boje mliječnog soka. Na stranim jezicima nazivi su yellowdrop milkcap (eng.), Goldflüssige Milchling (njem.), lactaire à lait jaune (fr.), falsa penneggiola (tal.), zlatosočna mlečnica (slo.).

Upotreba

Nije jestiva, premda nije otrovna. Uzrokuje probavne tegobe.

Galerija fotografija

Podijeli