Lavanda
Lavandula
Karakteristike
Lavanda (Lavandula) je zimzeleni mirisni polugrm iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika naraste do 60 cm visine, pri dnu je drvenasta i ovisno o vrsti može biti jače razgranata. Listovi su tanki i uski, sivozelene boje, linearni i cjelovita ruba. Uspravni, svijetloljubičasti, cvjetovi smješteni su na vrhovima u klas. Izraženog su ugodnog mirisa. Cvatu u razdoblju od lipnja do kolovoza u trajanju od oko 30-tak dana.
Stanište
Iz Francuske je došla u 18. stoljeći na Hvar te se tako raširila i na okolna mjesta. Danas se smatra domaćom biljkom no postoji puno njenih vrsta i varijeteta. Često se uzgaja u dvorištima kao dekorativna biljka. Razmnožava se sjetvom sjemena u proljeće ili uzimanjem poluzrelih reznica u ljeto. Traži toplo i sunčano mjesto.
Medenje
Smatra se jednom od najmedonosnijih biljaka kod nas. Pčelinja paša je uglavnom sigurna i rijetko kada podbaci, jedina mana je što nema peluda i zbog njegove oskudice pčele oslabe ili gotovo nestanu. Dnevni prinosi su do 6 kg meda, ukupni mogu iznositi i 50 kg po košnici ukoliko se poklopi stalno lijepo vrijeme. Med je svijetložut, bistar i proziran, ugodnog no izraženog mirisa i jakog okusa na lavandu što nekima ne odgovara. Kristalizira se nakon dva mjeseca. Smatra se kvalitetnim medom.[1]
Upotreba
Stabljike sa cvijećem beru se za vrijeme cvatnje i suše na hladnom i suhom, prozračnom mjestu. Biljka blagotvorno djeluje na smirivanje živaca. Cvjetovi se koriste u biljnim jastucima, kao repelent za moljce u ormarima. Od njih se izrađuje eterično ulje koje ima vrlo široku primjenu u aromaterapiji, posebice za njegu kože. Čaj djeluje umirujuće i koristan je kod nesanice.
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
