Kupus Brassica oleracea var. capitata

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Brassica oleracea var. capitata
Sinonimi:
Brassica oleracea var. capitata L.

Karakteristike

Kupus (Brassica oleracea L. ssp. capitata (L.) Duchesne) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, nerazgranata, naraste do 60 cm visine no u fazi cvatnje naraste i do 2 metra. Korijen je vretenast, dug i razgranat. Na vrhu zadebljale stabljike nalazi se glavičasti pup sačinjen od savinutih listova. U drugoj godini stabljika stvara naizmjenične listovi i cvjetove skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Donji listovi su na kratkim peteljkama, srednji i gornji listovi su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, karakterističnog izgleda za krstašice, s četiri žute latice smještene u križ. Prašnika je šest, dva su im na kraćim prašničkim nitima. Plodnica tučka je nadrasla, nosi mnogo sjemenih zametaka. Cvatu od travnja do srpnja. Plodovi su do 12 cm duge komuške koje sadrže 15-20 okruglastih sjemenki.

Postoje zelene, ljubičaste i bijele sorte a također postoje i dekorativne sorte koje nisu jestive a njihovi listovi obojani su jarke roze, crvene ili bijele boje. Kultivar kupusa je kelj.

Etimologija

Ime vrste oleracea epitet je koji znači da je upotrebljiv kao povrće.[1] Na stranim jezicima nazivi su cabbage (eng.), Weißkohl (njem.), chou cabus, chou pommé (fr.), cavolo cappuccio (tal.), repollo (špa.).

Uzgoj

Kupus sijemo u rahlu zemlju na sunčan položaj, često na zaštićeno mjesto, na dubinu od 1 cm. Sjeme će proklijati za nekoliko dana a kada naraste i stvori nekoliko manjih listova presađujemo ga u vrt ili polje na razmak od 60 cm ovisno o sorti. Najbolje raste na temperaturi do 24°C dok na višim temperaturama kao i brokula ili cvjetača brzo ode u cvijet. Zahtijeva puno hranjivih tvari, posebice dušik zbog listova. Sorte bržeg rasta stvaraju manje glavice.

Za dozrijevanja od sjetve potrebno je 70-120 dana a glavice se ubiru kada su tvrde na dodir, režući nožem ili kidajući cijelu glavicu. Ako se glavice ostave neubranima često se dogodi da se raspuknu same od sebe. Prvi vanjski listovi obično se odstranjuju  jer su često pomalo neugledni ili oštećeni. Ako se kupus želi sačuvat, spremi ga se u podrum, na nisku temperaturu i visoku vlagu. U tom slučaju, gornje uvelo lišće ne odstranjujemo jer ono štiti glavicu od sušenja.

Uzgaja se kao jednogodišnja biljka za prehranu ali za sačuvanje sjemena ostavlja se da druge godine cvjeta i stvori sjeme. Kada se ostavlja da ode u sjeme potrebno je biljke izolirati od drugih vrsta kako se ne bi međusobno križale.

Upotreba

Listovi se konzumiraju sirovi, termički obrađeni ili ukiseljeni. Popularan azijski način kiseljenja je kimči, tradicionalno korejsko jelo koje se priprema fermentiranjem više vrsta sezonskog povrća od kojih je najvažniji upravo kupus.

Kupus sadrži mnogo minerala i vitamina posebice vitamina C te je cijenjeno povrće, pogotovo stoga što ih i u ukiseljenom povrću također sadrži u velikim količinama. No prevelika njegova konzumacija može prouzročiti nadimanje zbog trisaharida rafinoze koju ljudsko tanko crijevo ne može probaviti.

Listovi također pokazuju ljekovito djelovanje kada se koriste za bolne mišiće i reumatska oboljenja.

Galerija fotografija

Podijeli