Krški kukurijek Helleborus multifidus

Carstvo:
Red:
Ranunculales
Porodica:
Vrsta:
Helleborus multifidus
Sinonimi:
Helleborus angustifolius Host

Karakteristike

Krški kukurijek (Helleborus multifidus Vis.) je zeljasta trajna biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, malo dlakava, naraste do 30 cm visine. Rizom je horizontalan, krvrgav, sa vlaknastim korijenjem. Prizemni listovi nalaze se na dugim peteljkama, kožasti i nisu zimzeleni. Podijeljeni su na 7-16 režnjeva koji su dalje svi rascijepljeni na uske segmente gusto pilastih rubova. Cvjetovi su dvospolni, promjera su 3-6 cm, nalaze se na dlakavim peteljkama. Ocvijeće je jednostavno, sastavljeno od pet široko jajastih listića koji se prekrivaju, izvana su žutozelene boje, no u unutrašnjosti su izražene ljubičaste žilice. Prašnika ima puno. Cvate od ožujka do svibnja. Plodovi su duguljasti, sjajni mjehuri koji na vrhu završavaju šiljkom a sadrže više duguljastih, sjajnih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je vrsta na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, endem je dinarskog gorja. Staništa su joj gorski predjeli, šibljaci i kamenjari. Premda se ne smatra ugroženom, strogo je zaštićena biljka.[1]

Od nekoliko varijabilnih podvrsta koji se obično razlikuju prema staništu, nužno je spomenuti istarski kukurijek (Helleborus multifidus Vis. ssp. istriacus (Schiffn.) Merxm.et Podl.) koji ima 12 listića a svojstven je području Istre, kvarnerskim otocima, i nešto manje, Gorskog kotara. Podvrsta hercegovinus ima više od 100 listića, dvostruko više od izvorne vrste.

Etimologija

Latinsko ime roda Helleborus potječe od grčke riječi helo (smrtonosan sam) i bora (jelo), zbog otrovnosti. Ime vrste multifidus znači iz mnogih dijelova.[2] Na stranim jezicima nazivi su lacy hellebore (eng.), Karst Niesswurzel (njem.), elleboro a foglie multifide (tal.), deljenolistni teloh (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli