Kravlja balega Caloboletus calopus

Carstvo:
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Boletales
Porodica:
Vrsta:
Caloboletus calopus
Sinonimi:
Dictyopus calopus (Pers.) Quél., Tubiporus calopus (Pers.) Maire, Boletus olivaceus Schaeff., Boletus lapidum J.F. Gmel., Boletus calopus Pers.

Karakteristike

Kravlja balega ili lijeponogi vrganj (Caloboletus calopus (Pers.) Vizzini) je nejestiva gljiva iz porodice vrganjevki (Boletaceae). Klobuk je sivkasto do blijedosmeđ, u početku polukuglast, rub je uvijen, kasnije raširen, debeo, mesnat i tvrd, bez sjaja, širok 5-20 cm. Cjevčice su žute, na dodir zelenkastoplave, slobodne, prema stručku kraće, rupice su sitne. Stručak je crvenkastožut, u sasvim gornjem dijelu žućkast, prekriven crvenkastom mrežicom, debeo je i tvrd, čvrst, zadebljan u donjem dijelu, visok 5-15 cm, promjera 4-6 cm. Meso je žuto, na prerezu plavi, čvrsto, kiselkastog mirisa i gorkog okusa. Spore su vretenaste, glatke, otrusina je hrđavo maslinastozelena.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i Sjevernoj Americi. Često raste pojedinačno ili u manjim skupinama od početka ljeta do sredine jeseni, možemo ga naći u listopadnim, crnogoričnim ili miješanim šumama.

Etimologija

Na stranim jezicima nazivi su bitter beech bolete, scarlet-stemmed bolete (eng.), Schönfuß-Röhrling, Dickfuß-Röhrling (njem.), bolet à beau pied (fr.), pie rojo amargo (špa.), leponogi goban (slo.).

U prošlosti najviše poznata kao Boletus calopus, nedavno je prebačena u zaseban rod Caloboletus.

Upotreba

Gljiva nije jestiva no nije ni otrovna, lošeg je okusa i teško se probavlja.

Galerija fotografija

Podijeli