Kovrčava kiselica Rumex crispus

Carstvo:
Red:
Caryophyllales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Rumex crispus
Sinonimi:
Lapathum crispum (L.) Scop.

Karakteristike

Kovrčava kiselica (Rumex crispus L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice dvornjača (Polygonaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili slabo razgranata, gola, uglata, visoka do 150 cm. Korijen je debeo, mesnat, vretenast i dobro razgranat, dubok je više od 3 metra čime biljka crpi vodu i hranjiva iz dubokih slojeva. Listovi su dugački i uski, glatki, u prizemnoj rozeti su dugi 10-40 cm, imaju dugu peteljku, valovito kovrčavih su rubova, listovi na stabljici su naizmjenični, rijetki, manji i nemaju peteljku. Cvjetovi su dvospolni, mali, crvenkastozeleni skupljeni u razgranate metličaste cvatove duge 10-50 cm. Cvatu od lipnja do rujna. Plod je ahenij velik 3-6 mm, sjeme je trobridno, smeđe i sjajno. Biljka u godini stvara 2000 – 5000 sjemena koje zadržavaju sposobnost klijanja i nakon 60 godina.[1] U fazi kada sjeme dozrije cijela biljka poprimi tamno crvenosmeđu boju i postane poludrvenasta.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji, u druge dijelove svijeta (Sjeverna i Južna Amerika, Australija, Novi Zeland) je unešena i smatra se invazivnom vrstom.. Raste kao korov na pašnjacima, uz puteve i ceste, uz željezničke pruge, na umjereno kiselim i umjereno bogatim dušikom, vlažnim zemljištima, od nizina do 1700 m nadmorske visine. Razmnožava se sjemenom i vegetativno, na korijenu se nalaze spavajući pupovi koji se probude kada se korijen rasiječe (npr. zaoravanjem tla), te bivaju stimulirani za razvoj novih biljaka.

Etimologija

Naziv roda Rumex latinska je riječ i znači kopljast, zbog oblika lista u osnovi. Ime vrste crispus znači kovrčav. Na stranim jezicima nazivi su curly dock, curled dock, yellow dock (eng.), Krauser Ampfer (njem.), oseille crépue (fr.), romice crespo, lapazio (tal.), kodrastolistna kislica, kodrasta kislica (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, kao i druge vrste bogate oksalatima jedu se samo u manjim količinama. Sadrže 100-150 mg% vitamina C, oko 10 mg% karotina.[2] Sakupljaju se u početkom i sredinom proljeća. Jestive su i sjemenke.

Galerija fotografija

Podijeli