Kovrčava hudoljetnica
Conyza bonariensis
Karakteristike
Kovrčava hudoljetnica (Conyza bonariensis (L.) Cronquist) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, izbrazdana, prekrivena stršećim dlakama, sivkastozelena, u gornjem dijelu razgranata, naraste do 80 cm visine. Korijen je vretenast i dobro razvijen. Listovi su nasuprotni, jednostavni, duguljasti i uski, dlakavi, cjeloviti ili malo nazubljeni. Cvjetovi su većinom ženski ili rjeđe dvospolni, sitni, smješteni u glavičaste cvatove promjera oko 1 cm a brojne glavice čine gronjaste cvatove. Prašnika ima 5, prašnice su im međusobno srasle. Plodnica je podrasla i građena od 2 plodna lista. Cvate od lipnja do rujna. Plod je smeđa roška duga oko 1-1,5 mm, papus je u početku bjelkast, kasnije žutocrvenkast.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u tropskim područjima Južne Amerike, u Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 1923. godine u Dubrovniku[1] a danas je raširena uzduž jadranske obale i na otocima. Raste na zapuštenim zemljištima, na obrađenim površinama kao korov u nizinskom i brdskom pojasu, najčešće na sunčanom i suhom tlu bogatom dušikom. Vodi se kao invazivna biljka.
Etimologija
Latinsko ime roda Conyza potječe je od grčke riječi konops (buha) i konis (prah), jer se u prošlosti biljka sušila i mljela u prah, te koristila za odbijanje neželjenih kukaca. Ime vrste bonariensis odnosi se na glavni grad Argentine Buenos Aires. Na stranim jezicima nazivi su hairy fleabane (eng.), vergerette de Buenos Aires (fr.), Südamerikanisches Berufkraut (njem.), saeppola di Buenos Aires (tal.), kodrasta hudoletnica (slo.).
