Kovrčasta kokica Sparassis crispa

Carstvo:
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Polyporales
Vrsta:
Sparassis crispa
Sinonimi:
Clavaria crispa Wulfen, Masseeola crispa (Wulfen) Kuntze, Manina crispa Scop., Clavaria crispa (Scop.) Sacc.

Galerija fotografija

Kovrčasta kokica (Sparassis crispa (Wulfen) Fr.) je jestiva gljiva iz porodice Sparassidaceae. Nema pravi klobuk ni stručak, već je plodište sastavljeno od mnogobrojnih kovrčavih izboja. Okruglastog je oblika, svijetlosmeđe do žućkaste boje, promjera 10-40 cm. Dublje je u zemlji, iz osnove se stvaraju plosnati izboji koji su na krajevima kovrčavi. Meso je bijelo do blijedo žućkasto, elastično, hrskavo, ugodnog mirisa i okusa. Spore su eliptične, glatke, staklaste, otrusina je sivkasto bijela.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i u istočnom dijelu Sjeverne Amerike. Raste u crnogoričnim ili miješanim šumama kao parazit na korijenju bora, uglavnom kod bijelog bora (Pinus sylvestris), rjeđe kod smreke (Picea abies), duglazije (Pseudotsuga menziesii), američkog borovca (Pinus strobus) ili ariša (Larix decidua). U Hrvatskoj je rijetka vrsta i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske vodi se kao kritično ugrožena vrsta te je strogo zaštićena.[1] Uzgaja se u Japanu, Kini, Sjevernoj Americi i Australiji.

Etimologija

Na stranim jezicima nazivi su cauliflower fungus (eng.), Krause Glucke, Fette Henne (njem.), sparassis crépu, clavaire crépue, morille des pins, chou-fleur (fr.), seta coliflor, clavaria rizada, barba de cabra (špa.), kovrđasta kokica, kladušica (sr.).

Upotreba

Jestiva je gljiva, odlične kvalitete.

Galerija fotografija

Podijeli