Taksonomija
Fungi
Karakteristike
Kostanjevka ili kestenjasti baršunovac (Imleria badia (Fr.) Vizzini) je jestiva gljiva iz porodice vrganjevki (Boletaceae). Klobuk je kestenjastosmeđ, u starosti poblijedi, u početku je polukružan, kasnije izbočen, mesnat, suh, gladak, širok 5-15 cm. Cjevčice su bjelkastožute, na dodir poplave, tanke, uglate, pričvršćene na stručak. Stručak je žućkastosmeđ, u donjem dijelu crvenkastosmeđ, prekriven rijetkom mrežicom, u početku je trbušast, kasnije valjkast, mesnat, tvrd, vlaknast, visok 6-12 cm, promjera 1-3 cm. Meso je bijelo ili žućkasto, ispod kožice i meso stručka je smeđe, na prerezu poplavi, čvrsto, slatkastog mirisa, ugodnog okusa. Spore su vretenaste, glatke, otrusina je maslinastosmeđa.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, dijelovima Azije i u Sjevernoj Americi. Stanište su crnogorične šume (bor, smreka), rjeđe u listopadnim šumama (kesten). Raste pojedinačno ili u velikim skupinama ljeti sve do kasne jeseni.
Etimologija
Na stranim jezicima nazivi su bay bolete (eng.), Maronen-Röhrling (njem.), bolet bai (fr.), boleto bayo (špa.), kostanjevka, kostanjasti goban (slo.), kostanjevka, kostanjev vrganj, kestenjasti vrganj (sr.).
U starijoj literaturi vodi se pod nazivom Boletus badius, nedavno je prebačena u vlastiti rod Imleria.
Upotreba
Jestiva je gljiva, odlične kvalitete.
Galerija fotografija
Literatura
- Matija Josipović, (2012.), Gljive – vodič za prepoznavanje, Rijeka: Leo-commerce, ISBN: 978-953-218-340-5
