Kostanjevka Imleria badia

Carstvo:
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Boletales
Porodica:
Vrsta:
Imleria badia
Sinonimi:
Boletus badius (Fr.) Fr., Rostkovites badia (Fr.) P.Karst., Viscipellis badia (Fr.) Quél., Ixocomus badius (Fr.) Quél., Suillus badius (Fr.) Kuntze, Xerocomus badius (Fr.) E.-J.Gilbert

Karakteristike

Kostanjevka ili kestenjasti baršunovac (Imleria badia (Fr.) Vizzini) je jestiva gljiva iz porodice vrganjevki (Boletaceae). Klobuk je kestenjastosmeđ, u starosti poblijedi, u početku je polukružan, kasnije izbočen, mesnat, suh, gladak, širok 5-15 cm. Cjevčice su bjelkastožute, na dodir poplave, tanke, uglate, pričvršćene na stručak. Stručak je žućkastosmeđ, u donjem dijelu crvenkastosmeđ, prekriven rijetkom mrežicom, u početku je trbušast, kasnije valjkast, mesnat, tvrd, vlaknast, visok 6-12 cm, promjera 1-3 cm. Meso je bijelo ili žućkasto, ispod kožice i meso stručka je smeđe, na prerezu poplavi, čvrsto, slatkastog mirisa, ugodnog okusa. Spore su vretenaste, glatke, otrusina je maslinastosmeđa.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, dijelovima Azije i u Sjevernoj Americi. Stanište su crnogorične šume (bor, smreka), rjeđe u listopadnim šumama (kesten). Raste pojedinačno ili u velikim skupinama ljeti sve do kasne jeseni.

Etimologija

Na stranim jezicima nazivi su bay bolete (eng.), Maronen-Röhrling (njem.), bolet bai (fr.), boleto bayo (špa.), kostanjevka, kostanjasti goban (slo.), kostanjevka, kostanjev vrganj, kestenjasti vrganj (sr.).

U starijoj literaturi vodi se pod nazivom Boletus badius, nedavno je prebačena u vlastiti rod Imleria.

Upotreba

Jestiva je gljiva, odlične kvalitete.

Galerija fotografija

Podijeli