Kosovac

Karakteristike

Zvjezdasti kosovac (Rhagadiolus stellatus (L.) Gaertn.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Asteraceae). Stabljika je povijena, razgranata, visoka do 80 cm. Listovi su varijabilni, prizemni listovi skupljeni su u rozetu, cjelovitih rubova, goli ili dlakavi, listovi na stabljici su rijetki. Cvjetovi su pojedinačni, mali, promjera 8-10 mm, čine ih žuti, jezičasti cvjetovi koji su na vrhu nazubljeni. Nalaze se na vrhovima stabljika i postranih izboja skupljeni u rahle metličaste cvatove. Cvatu od ožujka do lipnja. Plodovi su zvjezdoliki, na vrhovima kratko uvijeni prema unutrašnjosti i svaki krak sadrži jednu rošku koja nema papus. Sadrži bijeli mliječni sok.

Stanište

Rasprostranjena je u južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, smatra se udomaćenim u zapadnoj Americi (Kalifornija). Raste na toplim, sunčanim ili polusjenovitim, suhim tlima, na travnjacima, na kamenitim i pjeskovitim mjestima, na obrađenom zemljištu i ruderalnim staništima.

Etimologija

Latinski naziv roda Rhagadiolus potječe od grčke riječi rhagodes (pukotina) prema omotaču koji obavija plodove. Ime vrste stellatus znači zvjezdast, ukazuje na oblik plodova.^[1] Na stranim jezicima nazivi su endive daisy, star hawkbit (eng.), rhagadiole en étoile (fr.), radicchio stellato, erba cornetta, ragaggiolo, piè d’uccello (tal.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi, beru se prije cvatnje jer kasnije postanu odveć gorki.^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec

Autorska prava fotografija

• Eitan F.
• Eitan F.