Košaračka vrba
Salix viminalis
Karakteristike
Košaračka vrba (Salix viminalis L.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice vrba (Salicaceae). Naraste u prosjeku 3-5 metra, iznimno do 10 m. Korijenski sustav je dobro razgranat, premda plitak. Grane su vitke, uspravne, dugačke, kora je u mladosti bjelkastosiva i glatka, kasnije ispucana i tamnija. Listovi su naizmjenični, duguljasti, sitno valovitih rubova, na licu su tamnozeleni, naličje im je sivkasto, pustenastoi u starosti, dugi su 10-25 cm, široki 5-20 mm, imaju kratku peteljku. Cvjetovi su mace, muški i ženski cvjetovi rastu na zasebnim biljkama a stvaraju se u rano proljeće prije listanja. Muški cvjetovi su ovalni i žute boje, imaju 2 prašnika, ženski cvjetovi su izduženi, valjkastog oblika. Plod je sjedeća kapsula prekrivena maljama koja dozrijeva u lipnju, otpušta mnogobrojne sitne sjemenke.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u Europi, zapadnoj i srednjoj Aziji, unešena je drugdje u svijetu. Raste na sunčanim do polusvjetlim i vlažnim mjestima, uz rijeke i potoke. Razmnožava se sjemenom i reznicama. Može se uzgajati kao živa ograda, dobro veže tlo riječnih obala.
Etimologija
Latinski naziv roda Salix bio je naziv kod Rimljana za vrbu. Ime vrste viminalis znači da je upotrebljiv za pletenje i vezenje.[1] Na stranim jezicima nazivi su basket willow, common osier (eng.), Korb-Weide, Hanf-Weide (njem.), saule des vanniers, vime, osier vert (fr.), salice viminale (tal.), mimbrera (špa.), beka (slo.).
Upotreba
Zbog iznimne fleksibilnosti grane se koriste za izradu košara i drugih pletivih izrađevina. Grane se odrežu, omekšaju u vodi i oblikuju prema želji.
