Korovni sljez
Malva neglecta
Karakteristike
Korovni sljez (Malva neglecta Wallr.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezova (Malvaceae). Stabljika je razgranata, prekrivena kratkim dlačicama, obično raste polegnuta pri tlu. Većinom je crvenkastosmeđe boje, na naličju je zelenkasta a naraste do 60 cm dužine. Donji listovi skupljeni su u rozetu, listovi na stabljici su naizmjenični. Bubrežastog su oblika, na licu slabo dlakavi, na naličju jače dlakavi te izražene nervature, plitko su podijeljeni na 5-7 režnjeva i tupo su nazubljenih rubova, veliki su do 6 cm širine i dužine, nalaze se na do 10 cm dugim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera do 25 mm, rastu pojedinačno ili u skupinama. Cvjetni vjenčić čini pet bijelih do bijeloružičastih, obrnuto jajolikih latica. Prašnika je mnogo. Cvate od svibnja do rujna. Salijeću ih pčele koje skupljaju nektar i pelud. Plod je okruglasti kalavac koji kružno u obliku prstena sadrži 10-20 crvenkastosmeđih plodića.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u većem dijelu Europe i Azije i u sjevernoj Africi. U Sjevernoj Americi smatra se udomaćenom i invazivnom vrstom. Raste na livadama, na obrađenim zemljištima kao korov, na ruderalnim staništima od nizina do 1900 m nadmorske visine planinskog područja. Voli sunčana staništa bogata dušikom.
Etimologija
Latinsko ime roda Malva potječe od grčke riječi malakhe (mekan) čime se ukazuje na emolijentna, omekšavajuća svojstva biljaka u rodu. Ime vrste neglecta znači zanemaren.[1] Na stranim jezicima poznat je kao common mallow, cheeseweed, dwarf mallow (eng.), Weg-Malve (njem.), mauve à feuilles rondes, mauve commune (fr.), malva domestica (tal.), malva enana (špa.), navadni slezenovec (slo.).
Upotreba
Mogu se upotrijebiti listovi, cvjetovi, nedozreli plodovi, sjemenke i korijen.
Listovi i mladi izdanci mogu se jesti kao salata, kuhati kao varivo ili u juhama. Sluzavi su i sličnog su efekta u receptu kao mahune bamije. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj kroz cijelu godinu.
Sjemenke sadrže 21% proteina i 15,2% masnih kiselina. Nezrele sjemenke mogu se jesti kao grickalice, orašastog su okusa. Dozrele sjemenke jestive su sirove ili se mogu dodavati varivima, mogu se mljeti i dodavati brašnu. Korijen je također jestiv.
Listovi i cvjetovi zbog sluzi korisni su kod upale grla i gornjih dišnih puteva, smiruju kašalj i pomažu kod upale probavnog sustava. Za vanjsku uporabu koriste se kao oblozi ili se radi macerati i njima se ispiruju rane od ozljeda ili uboda kukaca.
