Korijandar
Coriandrum sativum
Karakteristike
Korijandar (Coriandrum sativum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, u gornjem dijelu razgranata, okrugla, gola, naraste do 90 cm. Korijen je vretenast. Listovi su naizmjenični, dvostruko do trostruko rasperani, donji listovi su na dugim peteljkama i imaju šire listiće, gornji listovi su s užim listićima. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, nalaze se na 3-7 zrakastih stapki jednake dužine i skupljeni su u štitaste cvatove na vrhovima stabljika. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plodovi su kalavci, mali, okrugli, šuplji, rebrasti i svijetlosmeđe boje. Cijela biljka neugodnog je mirisa na stjenice.
Stanište
Porijeklom je iz istočnih dijelova Sredozemlja, jugozapadne Azije i sjevera Afrike. U južnoj i srednjoj Europi smatra se udomaćenom. Raste kao korov na njivama, u vinogradima i sl. Razmnožava se sjemenom. Sjeme se sije u dobro dreniranu u rano proljeće. Plodovi se sakupljaju kada dozrijevaju početkom jeseni i suše se.
Kalendar sjetve i sadnje
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.
| Sijanje na zaštićeno | Sijanje na otvoreno | Presađivanje | Berba | |
|---|---|---|---|---|
|
Siječanj
|
- | - | - | - |
|
Veljača
|
- | - | - | - |
|
Ožujak
|
- | - | - | |
|
Travanj
|
- | - | ||
|
Svibanj
|
- | - | ||
|
Lipanj
|
- | - | - | - |
|
Srpanj
|
- | - | - | - |
|
Kolovoz
|
- | - | - | - |
|
Rujan
|
- | - | - | - |
|
Listopad
|
- | - | - | - |
|
Studeni
|
- | - | - | - |
|
Prosinac
|
- | - | - | - |
Etimologija
Latinsko ime roda Coriandrum potječe od grčke riječi koris (stjenica), zbog neugodnog mirisa biljke. Ime vrste sativum znači sijan, kultiviran. Na stranim jezicima nazivi su coriander, cilantro, Chinese parsley (eng.), Echter Koriander (njem.), coriandre (fr.), coriandolo, prezzemolo cinese, cilantro (tal.), cilantro, perejil chino (špa.), coentro (port.), koriander (slo.).
Medenje
Medonosna je biljka, pčele redovito posjećuju cvjetove. Prinosi su do 4 kg po košnici u danu, a ukupno do 30 kg meda po košnici. Med je svijetlo ili blijedo žut, slatkog, karakterističnog okusa po biljci. Kristalizira se nakon 2 mjeseca u fine sitne kristale. Smatra se osrednje kvalitete.[1]
Upotreba
Može se koristiti cijela biljka zajedno korijenom, no najviše se koriste listovi i sjeme. Svojstva su mu slično kao i kod anisa ili kima, za tretiranje problema probavnog sustava.
- 1 žličica sjemena prelije se vodom i kuha do vrenja. Ostavi se da odstoji 10 minuta i procijedi. Pije se jedna šalica prije svakog obroka.
Od sjemena (ili rjeđe listova) se destilacijom vodenom parom proizvodi eterično ulje koje plod sadrži do 1%. Poboljšava probavu i pomaže kod nadutosti. Također, kao i sirovo sjeme, koristi se kod slabe probave, nadutosti i infekcija probavnog sustava. Sigurno je za upotrebu.
