Konopljika Vitex agnus-castus

Carstvo:
Red:
Lamiales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Vitex agnus-castus

Karakteristike

Konopljika (Vitex agnus-castus L.) je listopadni grm ili nisko stablo z porodice sporiša (Verbenaceae). Naraste do 2 metra u visinu. Grane su u mladosti prekrivene finim dlačicama. Listovi su nasuprotni i dlanasto razdijeljeni, svaki list čini 5-9 dugih i tankih, zašiljenih liski. Na licu su tamnozeleni, naličje im je sivo. Cvjetovi su mirisni, plavkastoljubičaste boje, sjedeći, skupljeni su uzduž vrha stabljike. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je tamnosiva, okruglasta koštunica, dozrijeva u jesen.

Stanište

Rasprostranjena je vrsta u južnoj Europi, u zapadnoj i srednjoj Aziji. Kod nas raste u priobalnom području u Dalmaciji. Obožava rasti na vlažnim mjestima, nalazimo je uz obale potoka, jezerka, uz morsku obalu.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove radi sakupljanja nektara. Med konopljike je bijele boje, malo zelenkast, ukusan.[1]

Rod Vitex  sadrži oko 250 vrsta, no konopljika je jedina vrsta koja raste u Europi.

Etimologija

Latinsko ime roda Vitex potječe od riječi viere (vezati, plesti), jer su se grane koristile za pletenje.[2] Ime vrste agnus-castus složenica je latinskih riječi agnus (janje) i castus (čist, bez krivnje, nevin), sadili su je frati oko samostani radi suzbijanja spolnih požuda. Na stranim jezicima nazivi su vitex, chaste tree, chasteberry, Abraham’s balm, lilac chastetree, monk’s pepper (eng.), Mönchspfeffer, Keuschbaum, Keuschlamm, Tanis (njem.), arbre au poivre, poivre sauvage, gattilier (fr.), agnocasto, pepe falso, pepe dei monaci (tal.), vitex, árbol casto, pimiento de los monjes (špa.), vitex, anho-casto, agno-puro, árvore-da-castidade, pimenteiro-silvestre (port.), navadna konopljika (slo.).

Upotreba

Sjemenke su ljutkastog okusa, mogu se koristiti kao zamjena za papar. Vjeruje se da imaju anafrodizijačka svojstva (smanjuju spolnu požudu). Preko Plinija Starijeg znamo da su se stabljike i listovi koristili kako bi smanjili strast i izbjegli iskušenjima, biljke su sadili i fratri u samostanima. Sjemenke također služe u liječenju menstrualnih tegoba, kod izostanka mjesečnice i neplodnosti.

Galerija fotografija

Podijeli