Konjski štavelj
Rumex obtusifolius
Karakteristike
Konjski štavelj (Rumex obtusifolius L.) je zeljasta trajnica iz porodice dvornjača (Polygonaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, izbrazdana, obično crvenkasta. Naraste od 50 do 120 cm u visinu. Korijen je razgranat, žute boje, dug do 200 cm, čime omogućuje biljci da crpi vodu i hranjiva iz dubokih slojeva.[1] Prizemni listovi smješteni su na dugim peteljkama, veliki su, široko eliptični, često prošarani crvenkastim tonovima, srcolike su baze i obično tupog, zaobljenog vrha, dugi do 40 cm, plojka im je glatka, rubovi su valoviti. Gornji listovi se postupno smanjuju te dobivaju šiljast oblik. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u metličaste cvatove. Na početku su zeleni no kasnije, zrenjem, dobivaju crvenkastu boju. Cvatu od lipnja do rujna. Jedna biljka proizvede oko 7000 sjemenki koje zadržava klijavost nekolikog odina[2]
Stanište
Prirodno je rasprostranjen na području Europe, no drugdje po svijetu smatra se udomaćenim. Raste samoniklo po livadama, svijetlim šumama, u vrtovima, voćnjacima, uz putove. Nalazimo ga od nizina do planinskog pojasa. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim putem, na korijenu se nalaze spavajući pupovi koji se probude kada se korijen rasiječe (npr. zaoravanjem tla), te bivaju stimulirani za ravoj novih biljaka.
Etimologija
Naziv roda Rumex latinska je riječ i znači kopljast, zbog oblika lista u osnovi. Ime vrste obtusifolius ukazuje na tupe listove. Na stranim jezicima nazivi su bitter dock, broad-leaved dock, bluntleaf dock (eng.), Stumpfblättriger Ampfer (njem.), patience à feuilles obtuses (fr.), topolistna kislica, navadna kislica (slo.).
Upotreba
Listove beremo od ožujka do svibnja, prije razvoja stabljike. Žilavi su i gorkasti, no bogati vitaminom C (140-180 mg%) i karotinom (12 mg%).[3] Kuhamo ih i spremamo kao varivo pri čemu mijenjamo vodu kako bi smanjili gorčinu. Jestivi su i mlade kuhane stabljike. Sjemenke meljemo za izradu brašna.
Iz korijena biljke može se dobiti žuta, zelena, smeđa i siva boja.