Komorač
Foeniculum vulgare
Karakteristike
Komorač ili koromač (Foeniculum vulgare Mill.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, glatka, okrugla, šuplja, od osnove razgranata i visoka do 2 metra. Korijen je vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, višestruko perasto razdijeljeni i nose sitne, igličaste listiće tanke kao konac. Listovi su u dobro razvijenim rukavcima. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, skupljeni su u štitac na krajevima stabljika a rastu u pazušcima listova. Ocvijeće je dvostruko, čaška ima pet zubaca, vjenčić je građen od pet okruglastih, žutih latica. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je duguljasti kalavac koji se raspada na dva plodića duga 4-10 mm koji imaju 5 žućkastih rebara. Dozrijeva krajem ljeta. Svi dijelovi biljke ugodno su aromatičnog, osvježavajućeg mirisa.
Stanište
Prirodno raste u zemljama južne Europe, na zapuštenim površinama. Uzgaja se svugdje kao začinska biljka i povrće, ili kao ljekovita i industrijska biljka. Razmnožava se sjemenom.
Uzgoj
Komorač sijemo na zaštićeno mjesto početkom ljeta i presađujemo na otvoreno mjesto mjesec dana poslije. Možemo ga sijati direktno na otvoreno, prema potrebi prorijeđujemo. Traži zemlju bogatu vlagom, ne voli previše sunca, u protivnom brzo ode u cvijet. Berbu gomolja vršimo ujesen prije jačih mrazeva, a listove sakupljamo prema potrebi no razborito kako bi biljka mogla i dalje normalno razvijati.
Medenje
Dobra je medonosna biljka, pčele prilaze cvjetovima i sakupljaju nektar. Na površini od 1 ha prinosi mogu biti oko 200 kg meda.[1]
Kalendar sjetve i sadnje
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sjetve, presađivanja i očekivanu berbu kroz mjesece, prilagođeno za kontinentalnu klimu.
| Sijanje na zaštićeno | Sijanje na otvoreno | Presađivanje | Berba | |
|---|---|---|---|---|
|
Siječanj
|
- | - | - | - |
|
Veljača
|
- | - | - | - |
|
Ožujak
|
- | - | - | - |
|
Travanj
|
- | - | - | - |
|
Svibanj
|
- | - | - | - |
|
Lipanj
|
- | - | ||
|
Srpanj
|
- | |||
|
Kolovoz
|
- | - | - | |
|
Rujan
|
- | - | - | |
|
Listopad
|
- | - | - | |
|
Studeni
|
- | - | - | |
|
Prosinac
|
- | - | - | - |
Etimologija
Latinski naziv roda Foeniculum potječe od umanjenice latinske riječi foenum (sijeno), zbog uskog lisnog vrha koji osušen izgleda kao sijeno. Ime vrste vulgaris znači uobičajen.[2] Na stranim jezicima nazivi su fennel (eng.), Fenchel (njem.), fenouil commun (fr.), finocchio (tal.), hinojo (špa.), navadni komarček (slo.), morač (sr.).
Upotreba
Koristi se zadebljali korijen i listovi u svježem stanju a plodovi obično sušeni. Koriste se najbolje sirovi u salatama i sličnim receptima, ili tek kratko termički obrađeni. Svi dijelovi komorača vrlo su aromatičnog i slatkastog okusa. Pokušajte i nedozrele plodiće staviti u usta kada su zadebljali i u punoj snazi. Djeluju vrlo osvježavajuće.
U fitoterapiji koriste se plodovi. Djeluje spazmolitički, korisni su kod nadutosti i otežane probave.
- 2 g plodova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji 10-15 min i procijedi. Pije se dva puta dnevno nakon obroka.
Plodovi sadrže 2-6% eteričnog ulja, ono se dobiva destilacijom vodenom parom i vrlo je korisno u aromaterapiji. Sadrži 50-60& anetola. Koristi se za iste tegobe kao i neobrađeni plodovi, a zbog aromatičnog mirisa i okusa odličan je dodatak pastama za zube i vodicama za osvježenje usta.
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
