Komorač Foeniculum vulgare

Carstvo:
Red:
Apiales
Porodica:
Vrsta:
Foeniculum vulgare
Sinonimi:
Anethum foeniculum L., Foeniculum azoricum Mill., Foeniculum dulce Mill., Foeniculum officinale All

Karakteristike

Komorač ili koromač (Foeniculum vulgare Mill.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, glatka, okrugla, šuplja, od osnove razgranata i visoka do 2 metra. Korijen je vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, višestruko perasto razdijeljeni i nose sitne, igličaste listiće tanke kao konac. Listovi su u dobro razvijenim rukavcima. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, skupljeni su u štitac na krajevima stabljika a rastu u pazušcima listova. Ocvijeće je dvostruko, čaška ima pet zubaca, vjenčić je građen od pet okruglastih, žutih latica. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je duguljasti kalavac koji se raspada na dva plodića duga 4-10 mm koji imaju 5 žućkastih rebara. Dozrijeva krajem ljeta. Svi dijelovi biljke ugodno su aromatičnog, osvježavajućeg mirisa.

Stanište

Prirodno raste u zemljama južne Europe, na zapuštenim površinama. Uzgaja se svugdje kao začinska biljka i povrće, ili kao ljekovita i industrijska biljka. Razmnožava se sjemenom.

Uzgoj

Komorač sijemo na zaštićeno mjesto početkom ljeta i presađujemo na otvoreno mjesto mjesec dana poslije. Možemo ga sijati direktno na otvoreno, prema potrebi prorijeđujemo. Traži zemlju bogatu vlagom, ne voli previše sunca, u protivnom brzo ode u cvijet. Berbu gomolja vršimo ujesen prije jačih mrazeva, a listove sakupljamo prema potrebi no razborito kako bi biljka mogla i dalje normalno razvijati.

Medenje

Dobra je medonosna biljka, pčele prilaze cvjetovima i sakupljaju nektar. Na površini od 1 ha prinosi mogu biti oko 200 kg meda.[1]

Etimologija

Latinski naziv roda Foeniculum potječe od umanjenice latinske riječi foenum (sijeno), zbog uskog lisnog vrha koji osušen izgleda kao sijeno. Ime vrste vulgaris znači uobičajen.[2] Na stranim jezicima nazivi su fennel (eng.), Fenchel (njem.), fenouil commun (fr.), finocchio (tal.), hinojo (špa.), navadni komarček (slo.), morač (sr.).

Upotreba

Koristi se zadebljali korijen i listovi u svježem stanju a plodovi obično sušeni. Koriste se najbolje sirovi u salatama i sličnim receptima, ili tek kratko termički obrađeni. Svi dijelovi komorača vrlo su aromatičnog i slatkastog okusa. Pokušajte i nedozrele plodiće staviti u usta kada su zadebljali i u punoj snazi. Djeluju vrlo osvježavajuće.

U fitoterapiji koriste se plodovi. Djeluje spazmolitički, korisni su kod nadutosti i otežane probave.

  • 2 g plodova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji 10-15 min i procijedi. Pije se dva puta dnevno nakon obroka.

Plodovi sadrže 2-6% eteričnog ulja, ono se dobiva destilacijom vodenom parom i vrlo je korisno u aromaterapiji. Sadrži 50-60& anetola. Koristi se za iste tegobe kao i neobrađeni plodovi, a zbog aromatičnog mirisa i okusa odličan je dodatak pastama za zube i vodicama za osvježenje usta.

Galerija fotografija

Podijeli