Kolotoč

Karakteristike

Kolotoč (Telekia speciosa (Schreb.) Baumg.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je snažna, uspravna i u gornjem dijelu razgranata,ispunjena bijelom srži, obrasla je kratkim dlačicama i naraste do 2 metra visine. Rizom je valjkast, čvornast i dobro razvijen. Listovi su naizmjenični, vrlo veliki, do 40 cm dugi i 20-30 cm široki, srcolikie osnove, nazubljenih rubova i ušiljenog vrha. Donji listovi su na dugim, debelim peteljkama, srednji listovi su na kratkim peteljkama a gornji su sjedeći. Cvjetne glavice su velike, promjera 6-7 cm i smještene su na dugačkim stapkama skupljeni u gronjaste cvatove. Rubni jezičasti cvjetovi su ženski i žuti, središnji cvjetovi su cjevasti, dvospolni i smeđežuti. Ovojni listići su brojni i jezičasti. Plodnica je podrasla, jednogradna, ima jedan sjemeni zametak. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je goli ahenij oko 6 mm dužine. Sjeme raznose mravi.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području jugoistočne Europe te zapadne Azije. Nalazimo je od nizina do planinskih područja sve do 2400 m n. v. Staništa su joj šume, rubovi šuma i šumske čistine, obale potoka i sl. Razmnožava se sjemenom.

Dobra je medonosna biljka, pčele salijeću cvjetove sakupljajući nektar i pelud.

Etimologija

Latinsko ime roda Telekia dao je 1816. godine njemački botaničar Johann Christian Gottlob Baumgarten (1765. – 1843.) u čast svog prijatelja i mecene mađarskog grofa Samuela Teleki de Széka (1739. – 1822.). Ime vrste speciosa latinska je riječ (speciosum) te znači lijepog, naočitog izgleda. Naziv roda sinonima Buphthalmum speciosum Schreb., potječe od grčkih riječi bous (govedo) i ophthalmos (oko), zbog veličine cvjetnih glavica^[1]

Rod Telekia, od pet opisanih vrsta, sadrži samo dvije službeno prihvaćene. Druga vrsta je Telekia speciosissima no ona ne raste kod nas već je endem sjeverne Italije gdje raste na planinskim visinama Alpa.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
4. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga