Kokica paučica
Ophrys sphegodes
Karakteristike
Kokica paučica (Ophrys sphegodes Mill.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice orhideja (Orchidaceae). Podzemni dio je gomoljasti korijen. Iz njega se u kasnu jesen i tokom zime razvijaju listovi koji traju sve do završetka cvatnje, dakle od travnja do početka svibnja. Većina procvate prvu godinu nakon čega odumru, mada mogu živjeti i do 10 godina. Cvjetna stapka obično naraste od 5 do 15 centimetara u visinu, mada može dosegnuti i 30 centimetara, nosi po 2-6 dvospolna cvjetića. Latice i lapovi variraju od žutozelene do smeđozelene boje. Medne usne su tamnosmeđe ili ljubičastosmeđe boje, baršunastog izgleda. U sredini je plavkasta ili ljubičasta oznaka obično u obliku slova H, X, ili grčkog P, D, nazvana je “ogledalce”. Plodnica je podrasla. Plod je tobolac.
Cvjetove oprašuju pčele iz roda Andrena. Biljka se razvija iz sjemena jedino u simbiozi s određenim gljivicama, zbog čega ih samo oko 10% proklija, te se sporo množe.
Stanište
Rasprostranjena je gotovo po svim zemljama Europe i Bliskog Istoka. Raste na otvorenim, sunčanim i suhim livadama, zaštićenim od zadržavanja vode. Voli vapnenasta, alkalna, dobro drenirana tla. Kao i drugi kaćuni uvrštena je u Crvenu knjigu biljaka Hrvatske i zaštićena je vrsta.[1]
Etimologija
Naziv roda Ophrys potječe od istoimene grčke riječi i znači obrva, premda nije poznato iz kojeg razloga.[2] Na stranim jezicima nazivi su early spider-orchid (eng.), Große Spinnen-Ragwurz, Spinnen-Ragwurz (njem.), ophrys araignée (fr.), ofride verde-bruna (tal.), abejera, flor de la abeja, flor de araña (špa.), osjeliko mačje uho (slo.).
Upotreba
Gomoljasti korijen se u prošlosti koristio za za izradu salepa. Riječ je o napitku koji se tradicionalno konzumira u arapskim zemljama i turskoj kuhinji a priprema se od mlijeka, šećera i praha salepa. Prah od salepa nastaje na način da se gomoljasti korijen nakon vađenja iz tla opere, krako prokuha, suši i melje u prah.
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
Autorska prava fotografija
- (CC BY-SA 2.0)
- (CC BY 4.0)
- (CC BY 3.0)
- (CC BY-SA 4.0)
