Klinastolisna kamenika Saxifraga cuneifolia

Carstvo:
Red:
Saxifragales
Porodica:
Vrsta:
Saxifraga cuneifolia
Sinonimi:
Robertsonia cuneifolia (L.) Haw., Hydatica cuneifolia (L.) Raf.

Karakteristike

Klinastolisna kamenika (Saxifraga cuneifolia L.) je trajna vazdazelena zeljasta biljka iz porodice kamenika (Saxifragaceae). Stabljika je uspravna, vitka, žljezdasto dlakava, visoka 10-30 cm. Listovi su skupljeni u prizemnu rozetu, po obliku su okruglasti, klinasto suženi u peteljku, plitko nazubljenih rubova, malo kožasti i goli. Cvjetovi se stvaraju na dugačkim, tankim i uspravnim drškama, čine vrlo rastresite metličaste cvatove visoko iznad listova. Listića vjenčića ima 5, bijeli su, u osnovi malo žuti. Maleni su, bijele boje a u osnovi latica žućkasti, dužine 2,5-4 mm. Prašnika je deset, kraći su od latica, prašničke niti su bijele, antere su crvenkaste. Plodnica je nadrasla. Cvate od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajolike kapsule dužine 5-6 mm sa sitnim smeđim ili crnim sjemenkama.

Stanište

Rasprostranjena je na području središnje i južne Europe. Staništa su joj sjenovita mjesta, raste na vlažnim, kiselim do neutralnim tlima, u listopadnim šumama, od nizina do 1600 m n.v. Često se koristi u hortikulturi za dekoraciju u kamenjarima.

Etimologija

Latinsko ime roda Saxifraga složenica je od latinskih riječi saxum (kamen) i frangere (razlomiti), ime je dano biljkama zato što ih se često viđa kako rastu u pukotinama stijena i kamena,[1], navodno i zato što se neke vrste koriste za tretiranje mokraćnog kamenca. Ime vrste cuneifolia opisuje njezine listove koji su klinastog oblika. Na stranim jezicima nazivi su lesser Londonpride, shield-leaved saxifrage, spoon-leaved saxifrage (eng.), Keilblatt-Steinbrech (njem.), désespoir du peintre, saxifrage à feuilles en coin (fr.), sassifraga a foglie cuneate (tal.), klinolistni kamnokreč (slo.).

Prvi ju je opisao Carl Linnaeus 1759. godine.

Galerija fotografija

Podijeli