Klinastolisna kamenika

Karakteristike

Klinastolisna kamenika (Saxifraga cuneifolia L.) je trajna vazdazelena zeljasta biljka iz porodice kamenika (Saxifragaceae). Stabljika je uspravna, vitka, žljezdasto dlakava, visoka 10-30 cm. Listovi su skupljeni u prizemnu rozetu, po obliku su okruglasti, klinasto suženi u peteljku, plitko nazubljenih rubova, malo kožasti i goli. Cvjetovi se stvaraju na dugačkim, tankim i uspravnim drškama, čine vrlo rastresite metličaste cvatove visoko iznad listova. Listića vjenčića ima 5, bijeli su, u osnovi malo žuti. Maleni su, bijele boje a u osnovi latica žućkasti, dužine 2,5-4 mm. Prašnika je deset, kraći su od latica, prašničke niti su bijele, antere su crvenkaste. Plodnica je nadrasla. Cvate od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajolike kapsule dužine 5-6 mm sa sitnim smeđim ili crnim sjemenkama.

Stanište

Rasprostranjena je na području središnje i južne Europe. Staništa su joj sjenovita mjesta, raste na vlažnim, kiselim do neutralnim tlima, u listopadnim šumama, od nizina do 1600 m n.v. Često se koristi u hortikulturi za dekoraciju u kamenjarima.

Etimologija

Latinsko ime roda Saxifraga složenica je od latinskih riječi saxum (kamen) i frangere (razlomiti), ime je dano biljkama zato što ih se često viđa kako rastu u pukotinama stijena i kamena,^[1], navodno i zato što se neke vrste koriste za tretiranje mokraćnog kamenca. Ime vrste cuneifolia opisuje njezine listove koji su klinastog oblika. Na stranim jezicima nazivi su lesser Londonpride, shield-leaved saxifrage, spoon-leaved saxifrage (eng.), Keilblatt-Steinbrech (njem.), désespoir du peintre, saxifrage à feuilles en coin (fr.), sassifraga a foglie cuneate (tal.), klinolistni kamnokreč (slo.).

Prvi ju je opisao Carl Linnaeus 1759. godine.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Muriel Bendel
• Hectonichus