Klasasta zečica Phyteuma spicatum

Klasasta zečica

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Asterales
Porodica:
Campanulaceae
Rod:
Phyteuma
Vrsta:
Phyteuma spicatum
Sinonimi:
Phyteuma elongatum Hegetschw.
Narodna imena:
kosica, repušac, ljubljenica
Dimenzije:
30-80 cm visine
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Upotreba:
Mladi listovi i korijen
Značajke:
jestiva
Kalendar branja
Kategorija
Samoniklo jestivo bilje
Oznake
campanulaceae, klasasta zečica, phyteuma, zečica
Traži pojam
klasasta zečica
Srodne vrste
Halerova zečica
Halerova zečica Phyteuma ovatum
Okruglasta zečica
Okruglasta zečica Phyteuma orbiculare
Print

Karakteristike

Klasasta zečica (Phyteuma spicatum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice zvončića (Campanulaceae). Stabljika je uspravna, nerazgranata, gola, naraste do 80 cm visine. Korijen je mesnat i debeo. Listovi su naizmjenični, nazubljenih rubova, donji listovi su ovalni, duboko srcolike osnove, ušiljeni, nalaze se na 5-15 cm dugim peteljkama, gornji listovi su znatno manji, lancetasti i na kratkim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, zelenkastobijeli, skupljeni u oko 3-8 cm duge klasaste cvatove na vrhovima stapki. Prašnika ima 5. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je kapsula koja sadrži brojne glatke sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj Europi. Raste u listopadnim šumama na svježim tlima bogatim humusom.

Etimologija

Naziv roda Phyteuma potječe od grčke riječi phyteuma, phyton (biljka). Ime vrste spicatum znači klasast, prema obliku cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su spiked rampion (eng.), Ährige Teufelskralle, Weiße Teufelskralle (njem.), raiponce en épi (fr.), raponzolo giallo (tal.), klasasti repuš (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi i korijen, jedu se kao salata ili se kuhaju kao varivo. Svježi listovi sadrže oko 260 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina, korijen sadrži 10-12 mg% vitamina C.[2][3]

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , (.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec, ISBN: 86-393-0172-7
  3. , (.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod
  4. , (.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 86-03-99310-6
  5. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Autorska prava fotografija

  1. By Kauk0r (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  2. By Krümelomat (Own work) [CC0], via Wikimedia Commons
  3. I, Nova [GFDL, CC-BY-SA-3.0 or CC BY 2.5], via Wikimedia Commons
  4. By Dominicus Johannes Bergsma (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli