Klasasta zečica

Karakteristike

Klasasta zečica (Phyteuma spicatum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice zvončića (Campanulaceae). Stabljika je uspravna, nerazgranata, gola, naraste do 80 cm visine. Korijen je mesnat i debeo. Listovi su naizmjenični, nazubljenih rubova, donji listovi su ovalni, duboko srcolike osnove, ušiljeni, nalaze se na 5-15 cm dugim peteljkama, gornji listovi su znatno manji, lancetasti i na kratkim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, zelenkastobijeli, skupljeni u oko 3-8 cm duge klasaste cvatove na vrhovima stapki. Prašnika ima 5. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je kapsula koja sadrži brojne glatke sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj Europi. Raste u listopadnim šumama na svježim tlima bogatim humusom.

Etimologija

Naziv roda Phyteuma potječe od grčke riječi phyteuma, phyton (biljka). Ime vrste spicatum znači klasast, prema obliku cvjetova.^[1] Na stranim jezicima nazivi su spiked rampion (eng.), Ährige Teufelskralle, Weiße Teufelskralle (njem.), raiponce en épi (fr.), raponzolo giallo (tal.), klasasti repuš (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi i korijen, jedu se kao salata ili se kuhaju kao varivo. Svježi listovi sadrže oko 260 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina, korijen sadrži 10-12 mg% vitamina C.^[2][3]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Ljubiša Grlić, (1954.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Kauk0r
• Krümelomat
• Agnieszka Kwiecień
• Dominicus Johannes Bergsma