Klasasta zečica
Phyteuma spicatum
Karakteristike
Klasasta zečica (Phyteuma spicatum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice zvončića (Campanulaceae). Stabljika je uspravna, nerazgranata, gola, naraste do 80 cm visine. Korijen je mesnat i debeo. Listovi su naizmjenični, nazubljenih rubova, donji listovi su ovalni, duboko srcolike osnove, ušiljeni, nalaze se na 5-15 cm dugim peteljkama, gornji listovi su znatno manji, lancetasti i na kratkim peteljkama ili sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, zelenkastobijeli, skupljeni u oko 3-8 cm duge klasaste cvatove na vrhovima stapki. Prašnika ima 5. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je kapsula koja sadrži brojne glatke sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj Europi. Raste u listopadnim šumama na svježim tlima bogatim humusom.
Etimologija
Naziv roda Phyteuma potječe od grčke riječi phyteuma, phyton (biljka). Ime vrste spicatum znači klasast, prema obliku cvjetova.[1] Na stranim jezicima nazivi su spiked rampion (eng.), Ährige Teufelskralle, Weiße Teufelskralle (njem.), raiponce en épi (fr.), raponzolo giallo (tal.), klasasti repuš (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi i korijen, jedu se kao salata ili se kuhaju kao varivo. Svježi listovi sadrže oko 260 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina, korijen sadrži 10-12 mg% vitamina C.[2][3]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Ljubiša Grlić, (1954.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga