Klasasta habulica Actaea spicata

Carstvo:
Red:
Ranunculales
Porodica:
Potporodica:
Ranunculoideae
Tribus:
Actaeeae
Vrsta:
Actaea spicata
Sinonimi:
Actaea corymbosa Stokes, Actaea nigra (L.) P. Gaertn., B. Mey. et Scherb.

Karakteristike

Klasasta habulica (Actaea spicata L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je uspravna, gola, razgranata, neugodna mirisa, naraste do 50 cm visine. Listovi su složeni, perasti, trostruko podijeljeni, dugi do 40 cm, široki do 30 cm, oštro nepravilno nazubljenih rubova. Cvjetovi su dvospolni, bijeli, brojni, skupljeni u do 10 cm guste klasaste cvatove na vrhu stabljika i u pazušcima listova. Čašku čine 4-6 lancetastih lapova koji brzo otpadnu, vjenčić je građen od 4-10 latica. Prašnici su bijeli i mnogobrojni, dugi 5-10 mm, duži su od lapova. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je sjajna, crna boba promjera 5-13 mm, u početku zelena, dozrijevanjem postane crna. Sadrži brojne smeđe sjemenke.

Stanište

Rasprostranjena je na području Europe i Azije. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama na sjenovitim i vlažnim mjestima, u šumama. Možemo je naći do planinskog područja 1900 m nadmorske visine.

Etimologija

Naziv roda Actaea bio je naziv kod starih Grka za bazgu (Sambucus nigra), a kao naziv roda dan je zbog sličnosti listova habulice s listovima bazge. Ime vrste spicata znači klasast, zbog oblika cvatova biljke.[1] Na stranim jezicima nazivi su baneberry, Eurasian baneberry, herb Christopher (eng.), Ähriges Christophskraut (njem.), actée en épi (fr.), barba di capra, barba di San Cristoforo (tal.), cimífuga, barba de cabra, hierba de San Cristóbal (špa.), navadna črnoga (slo.).

Rod habulica (Actaea) sadrži oko 30 službeno prihvaćenih vrsta no kod nas je klasasta habulica jedina vrsta.

Upotreba

Otrovna je biljka, naročito bobice koje su smrtonosne.

Galerija fotografija

Podijeli