Kitnjasta presličica Muscari comosum

Carstvo:
Red:
Asparagales
Porodica:
Potporodica:
Scilloideae
Vrsta:
Muscari comosum
Sinonimi:
Hyacinthus comosus L., Leopoldia comosa (L.) Parl.

Karakteristike

Kitnjasta presličica ili vilin luk (Muscari comosum (L.) Mill.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljanki (Liliaceae). Lukovica je krupna, dužine do 4,5 cm, prekrivena smeđim ovojem. Listovi su prizemni, široko linearni, suženi, žljebasti, nazubljenih rubova i hrapavi, široki oko 2,5 cm i do 50 cm dugi, ima ih 3-4. Cvjetna stabljika je uspravna, 30-80 cm duga. Cvjetovi se dijele na donje plodne i gornje neplodne. Donji, plodni cvjetovi, zvonasta su oblika nanizani su u izdužene grozdaste cvatove. Na početku su plavkasti, a kasnije mijenjaju boju u zelenkastožutu do smeđu s bjelkastozelenim zupcima. Na vrhu se nalaze plavkaste stapke savijene prema gore, nose neplodne, ljubičastoplave cvjetove. Plodovi su čahure većinom gotovo loptasta, rjeđe srcolika oblika. Sadrže crno, okruglo i naborano sjeme.

Stanište

Kitnjasta presličica je samonikla biljka, rasprostranjena na području južne i srednje Europe, jugoistočne Azije i sjeverne Afrike. Nalazimo je po poljima, njivama, vinogradima, travnjacima, od nizina do visoko gorskog pojasa. Voli pješčano ili glineno tlo. Cijenjena je u hortikulturi te postoji raznoliki njeni kultivari.

Etimologija

Latinsko ime roda Muscari potječe od grčke riječi muschus što znači mošus, zbog mirisa biljaka u rodu. Ime vrste comosum znači jako dlakav, pramenast.[1] Na stranim jezicima nazivi su tassel hyacinth (eng.), Schopfige Traubenhyazinthe (njem.), muscari à toupet (fr.), cipollaccia turchina, cipollaccio col ciuffo, lampascione (tal.), jacinto comoso, hierba del querer, nazareno (špa.), čopasta hrušica (slo.).

Srodna vrsta joj je razgranjena presličica (Muscari neglectum).

Upotreba

Poznato je jako malo podataka o uporabi kitnjaste presličice. U južnoj Italiji jedu kuhane ili pečene lukovice.[2]

Galerija fotografija

Podijeli