Kitnjasta potkovica
Hippocrepis comosa
Karakteristike
Kitnjasta potkovica (Hippocrepis comosa L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je puzajuća, razgranata, tanka, okrugla ili žljebasta, zelena ili crvenosmeđa, gola ili obrasla poleglim dlakama, u donjem dijelu odrvenjela, visoka do 20 cm. Listovi su složeni, neparno perasti, sastavljeni od 11-13 obrnuto jajastih ili linearnih liski dugih do 1 cm, na vrhu imaju kratku bodljicu, na licu su tamnozeleni, na naličju svjetliji. Cvjetovi su dvospolni, pognuti, mirisni, dugi oko 1 cm, skupljeni po 5-12 u štitaste cvatove, nalaze se na 5-10 cm dugim stapkama koje rastu u pazušcima listova. Građeni su od jarkožutog vjenčića čija zastavica je široko jajasta sa crvenim šarama. Cvate od svibnja do rujna. Plodovi su izdužene mahune dužine 2-3 cm čiji članci su karakteristično polumjesečasti, dozrijevaju u kolovozu i rujnu.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na sunčanim i suhim zemljištima, na livadama, kamenjarskim travnjacima, od nizinskog do pretplaninskih područja. Razmnožava se sjemenom. Obilno se samozasijava i može se vrlo brzo širiti.
Etimologija
Naziv roda Hippocrepis potječe od grčkih riječi hippos (konj) i krepis (cipela, potkova) zbog oblika ploda koji podsjeća na konjsku potkovicu. Ime vrste comosa znači jako dlakav, pramenast.[1] Na stranim jezicima nazivi su horseshoe vetch (eng.), Gewöhnlicher Hufeisenklee, Schopfiger Hufeisenklee (njem.), fer à cheval, hippocrépide chevelu (fr.), sferracavallo comune, sferra cavallo, ippocrepide chiomata (tal.), hierba de la herradura (špa.), navadna podkvica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
