Kineski dud
Maclura tricuspidata
Karakteristike
Kineski dud (Maclura tricuspidata (Carrière) Bureau) je listopadno stablo iz porodice dudova (Moraceae). Naraste do 7 m visine. Mlada stabla su prekrivena trnjem ali kasnije ih izgube. Listovi su naizmjenični, jajasti, cjelovitih rubova, žućkastozeleni su, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su dvodomni te razlikujemo muške i ženske biljke a oprašivanje je vjetrom, oba spola cvijeta su zeleni. Cvate u lipnju. Plod je zbir plodova crvene oboje, promjera 2-3 cm, čvrstog mesa, sadrži 3-6 malih sjemenki, dozrijevaju u listopadu.
Stanište
Prirodno je rasprostranjen u istočnoj Aziji (Kina) dok se u Japanu vodi kao udomaćena. U Europu je unešen oko 1872. godine prvo u Englesku a potom i u druge zemlje. Odgovaraju mu plodna, pjeskovita ili glinena tla s dobrom drenažom, hladnija klima. Podnosi siromašna i kisela tla, otporna je na hladne temperature do -25°C. Preferira poziciju izloženu na suncu, dobro podnosi vjetar.
Razmnožava se sjemenom. Prvi plodovi se javljaju tek oko 10. godine stoga je biljke potrebno cijepiti za ranije plodonošenje i željene odlike sorte. Uz stablo se stvaraju izboji iz baze koje je potrebno uklanjati a ako se to želi izbjeći, cijepi se na makluru (Maclura pomifera). Za razliku od običnog duda (Morus sp.) s kojim nije u direktnom srodstvu, plodovi ne opadaju lako te mogu ostati na granama i nakon što listovi otpadnu. Odraslo stablo može dati do 200 kg uroda.
Popularna je sorta ‘Che seedles’ jer je samooplodna te nije potrebno imati mušku i žensku biljku već je dovoljno imati jedno da bi se stvarali plodovi.
Etimologija
Latinsko ime rodu Maclura dao je u čast svom prijatelju škotskom geologu Williamu Macluru (1763. – 1840.) koji je početkom 19. stoljeća učinio prvu geološku mapu Sjeverne Amerike. Na stranim jezicima nazivi su Chinese mulberry (eng.), Seidenraupenbaum (njem.), ci cinese, mora di gelso cinese, gelso spinoso (tal.), maclura china, cudrang (špa.).
Upotreba
Plodovi su jestivi, ugodnog su okusa kada dozre potpuno a osim konzumiranja sirovih plodova, mogu se raditi različiti pripravci, poput džemova. Drvo se koristi za izradu alata, od kore drva dobiva se crvenkastožuta boje a u tradicionalnom medicini čaj od listova pomaže kod bolnog grla.
