Kineska borovica
Juniperus chinensis
Karakteristike
Kineska borovica (Juniperus chinensis L.) je zimzeleni grm ili stablo iz porodice čempresovki (Cupressaceae). Naraste do 20 m visine tvoreći piramidalnu ili valjkastu krošnju. Listovi su u početku igličasti, skupljeni po 3 u pršljenovima, dok su kasnije ljuskasti, tupog vrha, dužine oko 1,5 mm. Dvodomna je biljka, muške i ženske biljke nose neugledne cvjetove koji se stvaraju u travnju i svibnju. Plodovi su okruglasti ili uglati, zeleni, tamnosivi do crni, promjera 7-12 mm. Dozrijevaju u prvoj godini, sadrže 2-3 sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u istočnoj Aziji (sjeveroistočna Kina, sjeveroistočna Rusija, Mongolija, Koreja, sjeverni Japan). Kod nas se uzgaja kao ukrasna biljka. Razmnožava se sjemenom i reznicama. U početku je sporog rasta. Otporna je na sušu i mraz, tolerira različita zemljišta premda joj najbolje odgovaraju svježa tla s dovoljno vlage u zraku.
Razvijen je velik broj formi koji se uglavnom razlikuju prema veličini i obliku, te prema obliku i boji iglica. Od poznatih možemo napomenuti:
‘Keteleerii‘ naraste do 10 m visine, grane su uspravne, krošnja je gusta i valjkasta, iglice su ljuskaste i zelene, plod je nepravilno okruglast s pavkastobijelim prugama, ‘Obelisk‘ naraste do 3 m visine, krošnja je usko valjkasta, grane su uspravne, listovi su igličasti, ‘Pfitzeriana‘ naraste do 3 m visine i širine, listovi su igličasti, vanjski su ljuskasti, rastu samo muški primjerci koji ne stvaraju plodove, ‘Plumosa‘ naraste do 150 cm visine, grane su uspravne, listovi su većinom ljuskasti.
Etimologija
Naziv roda Juniperus navodi se da potječe od latinske riječi juvenis (rano, mlad) i parus (rađati) čime se ukazuje na abortivno djelovanje bobica nekih vrsta. Ime vrste chinensis znači kineski.[1] Na stranim jezicima poznata je kao Chinese juniper (eng.), Chinesischer Wacholder (njem.), genévrier de Chine (fr.), nebro de la China (špa.), juniperus da China (port.), kitajski brin (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
