Kičica

Karakteristike

Kičica (Centaurium erythraea Rafn) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Gentianaceae). Stabljika je uspravna, četverobridna, gola i u gornjem dijelu razgranata. Naraste do 50 cm visine. Donji listovi skupljeni su u rozeti i obrnuto su jajoliki. Listovi na stabljici su nasuprotni i sjedeći, prema vrhu zašiljeni. Cvjetovi su mali, promjera oko 1 cm, smješteni su na vrhovima stabljika u gronjastim cvatovima. Ocvijeće im se sastoji od čaške čiji zupci su lancetasti i vjenčića koji je sastavljen od pet rozih latica. U cvatu su 4 prašnika sa žutim prašnicima. Cvatu od lipnja do rujna, otvoreni su samo za vrijeme punog sunca. Plod je dvodijelni tobolac koji nosi sitne sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, udomaćena je u Sjevernoj Americi te istočnoj Australiji. Raste na livadama i proplancima od nizine do gorskog pojasa. Može se uzgajati i kao ukrasna biljka, cvjetovi su simpatičnog, dražesnog izgleda.

Etimologija

Latinsko ime roda Centaurium dobila je prema kentauru Hironu jer je u grčkoj mitologiji njome Hiron uspješno liječio rane. Ime vrste erythraea potječe od grčke riječi erythraios (crvenkast), zbog boje cvjetova.^[1] Na stranim jezicima nazivi su common centaury, European centaury (eng.), Echte Tausendgüldenkraut, Kopfiges Tausendgüldenkraut (njem.), petite-centaurée commune, petite-centaurée rouge, érythrée (fr.), centaurea minore (tal.), centáurea menor (špa.), navadna tavžentroža (slo.).

Upotreba

Koristi se nadzemni dio biljke koji se sakuplja kada je biljka u cvatu. Gorkog je okusa, značajna je njezina primjena kod tegoba probavnog sustava – loše probave, poticanja teka, dispepsije, nadimanja, anoreksije.

Sigurna je biljka i može se koristiti bez nuspojava duže vrijeme.

• infuz – 1 žličica suhe kičice prelije šalicom kipuće vode, te ostavi poklopljeno 10 minuta. Pije se po jedna šalica pola sata prije obroka.
• tinktura – radi se 1:5 (20% suhog materijala i 80% otapala) koristeći 25% alkohol. Doza je 1-2 ml otopljeno u malo vode, također pola sata prije obroka.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga