Kava Coffea arabica

Carstvo:
Red:
Gentianales
Porodica:
Vrsta:
Coffea arabica
Sinonimi:
Coffea laurifolia Salisb., Coffea vulgaris Moench

Karakteristike

Kava (Coffea arabica L.) je zimzeleni grm iz porodice broćika (Rubiaceae). Stabljike su drvenaste, rastu direktno iz zemlje kao stabla te narastu do 10 metara visine. Listovi su smješteni naizmjenično, duguljasto su ušiljeni, kožasti, na licu sjajni i zeleni, izražene nervature, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi su gusto skupljeni u grozdaste cvatove u pazušcima listova, mirisavi su, sačinjavaju ih pet simetričnih bijelih latica. Plodovi su bobice koje dozrijevanjem postaju tamnocrvene boje, mesnatog su pokrivača te u sebi nose dvije plosnate sjemenke, konveksne s vanjske strane.

Stanište

Biljka kave prirodno je rasprostranjena u tropskim zemljama Afrike (Etiopija, Mozambija, Angola), potom se uvezla u Arabiju da bi je krajem 15. stoljeća unijeli u Europu. Danas se uzgaja plantažno najviše na području Južne Amerike (45% svjetske proizvodnje, velikim dijelom u Brazilu).

Uzgoj

Kod nas se ugaja kao sobna biljka ili u stakleniku preko zime. Ne podnosi temperature niže od 16°C. Poželjno ju je smjestiti na svjetli prostor no tako da nije na direktnoj sunčevoj svjetlosti. Zemlja treba biti vlažna, no dobro drenirana. Razmnožava se sjemenom u pjeskovitom tlu.

Za tržište kava se uzgaja plantažno. Plodovi se ubiru ručno kada dosegnu veličinu trešnje i postanu tamnocrvene boje, te se potom čiste od mesnate ovojnice namakanjem ili sušenjem na suncu.

Etimologija

Riječ kava potječe od pokrajine Kafa u Etiopiji,[1] a ova od arapske riječi qahwah (piće od bobica) te su njene varijacije ustaljene i kod drugih naroda (eng. coffee, fr. café, njem. Kaffee, špa. café, tal. caffè), što je vidljivo i u latinskom nazivu roda. U 10. stoljeću počela se uzgajati u Arabiju te joj odatle potječe latinsko ime vrste arabica. Prvi ju je opisao francuski prirodoslovac Antoine de Jussieu kao Jasminum arabicum (arapski jasmin). Carl Linnaeus ga je 1737. ispravio i klasificirao biljku unutar zasebnog roda.

Upotreba

Kava i njezini efekti naširoko su poznati. Zrna kave sadrže kofein (0.8-1.4%) koji djeluje stimulirajuće, omogućuje dugu budnost i djeluje blago laksativno. Međutim listovi kave se također mogu iskoristiti. Poprže se na tavi, samelje te dalje pripremaju za čaj koji tako sadrži manje kofeina no bogat je antioksidansima.

Galerija fotografija

Podijeli