Kapari Capparis spinosa

Carstvo:
Red:
Brassicales
Porodica:
Vrsta:
Capparis spinosa
Sinonimi:
Capparis rupestris Sm.,

Karakteristike

Kapari ili kapara (Capparis spinosa L.) je grmolika trajna biljka iz porodica kaprača (Capparaceae). Stabljika je razgranata, prilegnuta ili viseća, naraste do 1 metar dužine. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni, cjelovitih rubova, tupog vrha, sjajni, goli i mesnati, nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, pojedinačni, veliki, promjera do 5 cm, nalaze se na dugim dršcima u pazušcima listova. Vrlo su dekorativni, čine ih 4 bijele ili nježno ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su mnogobrojni, dugi i ljubičasti. Cvate od travnja do rujna. Plod je jajasta, mesnata i sočna boba duga do 6 cm koja sadrži mnogo crvenkastih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjen je u južnoj Europi, istočnoj Africi, jugozapadnoj i središnjoj Aziji i Australiji. Kod nas je rašire uzduž Jadrana, raste zaštićen od vjetra u pukotinama stijena i zidina.

Etimologija

Ime vrste spinosa znači trnovit. Na stranim jezicima nazivi su caper bush, Flinders rose (eng.), Echter Kapernstrauch, Dorniger Kapernstrauch (njem.), câprier commun (fr.), cappero (tal.), alcaparro (špa.), alcaparra (port.), kapra (slo.).

Upotreba

Jestivi su cvjetni pupoljci koji se beru kada su još potpuno zatvoreni. Obično se konzerviraju u octu jer tek tada razviju karakteristični okus. Bogati su vitaminom C (115-170 mg%), kiselog su, slanog i gorkasta okusa. U jednoj sezoni može se nabrati do 2 kg pupoljaka. Jestivi su i sirovi plodovi (kaparuni) koji se također mogu konzervirati, sadrže oko 130 mg% vitamina C.[1]

Galerija fotografija

Podijeli